Hrvati u Srbiji i Srbi u Hrvatskoj: demografske sličnosti i razlike – odabrani aspekti

Dražen Živić; Nenad Pokos; Nikola Šimunić

doi:10.59954/stnv.624

PDF (Hrvatski)

Objavljeno: Aug 20, 2024

DOI: https://doi.org/10.59954/stnv.624

Ključne reči:

Hrvati u Srbiji, Srbi u Hrvatskoj, demografske promjene, obrazovna struktura, demografska održivost

Dražen Živić

Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar", Zagreb

https://orcid.org/0000-0002-5293-568X

Nenad Pokos

Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar", Zagreb

Nikola Šimunić

Institut za istraživanje migracija, Zagreb

https://orcid.org/0009-0008-7331-4365

Apstrakt

Predmet istraživanja u ovom radu su populacije koje su se u popisima stanovništva održanih u razdoblju 2001./2002. – 2021./2022. nacionalno izjasnili kao Hrvati u Srbiji i Srbi u Hrvatskoj. Svrha istraživanja je utvrditi sličnosti i razlike u odabranim dinamičkim i strukturnim demografskim pokazateljima između ove dvije manjinske zajednice, kao i u njihovom odnosu na ukupno i većinsko stanovništvo Srbije i Hrvatske, s ciljem procjene njihove demografske održivosti u budućnosti. U istraživanju je primijenjena deskriptivna i komparativna metoda, a brojčani rezultati su prikazani u agregiranim analitičkim tablicama. Navedena tema promatrana je u općem dinamičkom demografskom okviru koji je za obje zemlje i za obje manjinske populacije izrazito depopulacijski. Uz negativnu demografsku dinamiku obje populacije u promatranom razdoblju karakteriziraju i nepovoljni procesi u formiranju parcijalnih demografskih struktura, napose biološkoj (dob i spol), koja zahvaljujući ubrzanom starenju stanovništva, sve više postaje ograničavajućim čimbenikom njihove dugoročne demografske održivosti.

Preuzimanja

Podaci o preuzimanju još uvek nisu dostupni.

Kako citirati

Živić, D., Pokos, N., & Šimunić, N. (2024). Hrvati u Srbiji i Srbi u Hrvatskoj: demografske sličnosti i razlike – odabrani aspekti. Stanovništvo, 62(S1), S131–S152. https://doi.org/10.59954/stnv.624

Broj časopisa

God. 62 Br. S1 (2024): Specijalni broj: Aktuelna populaciona pitanja u postjugoslovenskim zemljama

Sekcija

Članci

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Nekomercijalno 4.0 Internacionalna licenca.

Centar za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka

Biografije autora

Dražen Živić, Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar", Zagreb

Naučni savetnik

Nenad Pokos, Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar", Zagreb

Naučni savetnik

Nikola Šimunić, Institut za istraživanje migracija, Zagreb

Naučni saradnik

Reference

Akrap, A., & Grizelj, M. (1995). Etnodemografski procesi na prostoru bivše Jugoslavije nakon drugog svjetskog rata. Hrvatska danas, 1(1-2), 34-57.

Berber, M., Grbić, B., & Pavkov, S. (2008). Promene udela stanovništva hrvatske i srpske nacionalne pripadnosti u Republici Hrvatskoj po gradovima i opštinama na osnovu rezultata popisa iz 1991. i 2001. godine. Stanovništvo, 46(2), 23-62. https://doi.org/10.2298/STNV0802023B DOI: https://doi.org/10.2298/STNV0802023B

Crkvenčić, I. (1998). Croatian Ethnic Territory and the Multiethnic Composition of Croatia as a Results of Population Migrations, Društvena istraživanja, 7(1-2), 109-125. https://hrcak.srce.hr/20704

Državni zavod za statistiku (2001). Popis stanovništva 2001., Metodološka objašnjenja. https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/census_met.htm

Državni zavod za statistiku (2002). Popis stanovništva 2001. https://dzs.gov.hr/istaknute-teme-162/popisi-stanovnistva-2/popis-stanovnistva-2001/202

Državni zavod za statistiku (2011). Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2011., Metodološka objašnjenja. https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censusmetod.htm

Državni zavod za statistiku (2013). Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011, Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri I materinskom jeziku. https://web.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1469.pdf

Državni zavod za statistiku (2022a). Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021., Prvi rezultati po naseljima. https://podaci.dzs.hr/media/ixpn5qzo/si-1711-popis-stanovnistva-kucanstava-i-stanova-2021-prvi-rezultati-po-naseljima.pdf

Državni zavod za statistiku (2022b). Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. https://dzs.gov.hr/naslovna-blokovi/u-fokusu/popis-2021/88

Državni zavod za statistiku (2023), Prirodno kretanje stanovništva u 2022. https://podaci.dzs.hr/media/yh2da1ot/si-1718_prirodno-kretanje-stanovnistva-u-2022.pdf

Državni zavod za statistiku (2024). Posebna obrada rezultata popisa 2001., 2011. i 2021. (obrada dostavljena autorima 16.4.2024).

Gelo, J., Akrap, A., & Čipin, I. (2005). Temeljne značajke demografskog razvoja Hrvatske (bilanca 20. stoljeća). Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Đurđev, B., Livada, S., & Arsenović, D. (2014). The Disappearance of Serbs in Croatia. Zbornik Matice srpske za društvene nauke, 148, 583-591. https://doi.org/10.2298/ZMSDN1448583D DOI: https://doi.org/10.2298/ZMSDN1448583D

Jović, D. (2011). Bitka za etnički status u postjugoslavenskim državama. Političke analize, 2(5), 36-45. https://hrcak.srce.hr/102839

Kovjanić, A. (2014). Etnodemografske karakteristike i položaj Srba u Hrvatskoj. Demografija, 11, 119-134.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Srbije i Crne Gore (2004). Etnički mozaik Srbije prema podacima iz popisa stanovništva 2002., Beograd: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Srbije i Crne Gore.

Nejašmić, I. (2005). Demogeografija – stanovništvo u prostornim odnosima i procesima. Zagreb: Školska knjiga.

Nepytaliuk, A. (2018). Demographic sustainability and economic growth: theory and methodology. Herald of Kyiv national university of trade and economics, 6, 52-66. http://doi.org/10.31617/visnik.knute.2018(122)05 DOI: https://doi.org/10.31617/visnik.knute.2018(122)05

Penev, G. (2006). Stanovništvo i domaćinstva Srbije prema popisu 2002. godine. Beograd: Republički zavod za statistiku Srbije; Institut društvenih nauka (Centar za demografska istraživanja), Društvo demografa Srbije. https://publikacije.stat.gov.rs/G2006/Pdf/G20064005.pdf

Penev, G., & Marinković, I. (2012). Prvi rezultati popisa stanovništva 2011. s posebnim osvrtom na promenu broja stanovnika jugoistočne Srbije. In: Mitrović, Lj. (priredio), Stanovništvo jugoistočne Srbije, knjiga 2, Uticaj demografskih promena u jugoistočnoj Srbiji na društveni razvoj i bezbednost. Beograd: Centar za naučnoistraživački rad SANU i Univerziteta u Nišu, Odsek društvenih nauka; Filozofski fakultet, Centar za sociološka istraživanja. http://iriss.idn.org.rs/1076/1/Penev_Marinkovic_Prvi_rezultati_popisa_stanovnistva_2011.pdf

Pokos, N. (2003). Metodološke promjene u popisima stanovništva. Hrvatska revija, 3(1), 29-35.

Republički zavod za statistiku Republike Hrvatske (1992). Popis stanovništva 1991., Narodnosni sastav stanovništva Hrvatske po naseljima. Zagreb: Republički zavod za statistiku Republike Hrvatske.

Republički zavod za statistiku Republike Srbije (2003). Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u 2002., Veroispovest, maternji jezik i nacionalna ili etnička pripadnost po starosti i polu, podaci po opštinama. https://publikacije.stat.gov.rs/G2002/Pdf/G20024003.pdf

Republički zavod za statistiku Republike Srbije (2011). Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srbiji 2011. Prvi rezultati. https://publikacije.stat.gov.rs/G2011/Pdf/G20115540.pdf

Republički zavod za statistiku Republike Srbije (2013). Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. u Republici Srbiji, Veroispovesti, maternji jezik i nacionalna pripadnost, podaci po opštinama i gradova. https://publikacije.stat.gov.rs/G2013/Pdf/G20134002.pdf

Republički zavod za statistiku Republike Srbije (2023a). Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022., Nacionalna pripadnost, Podaci po opštinama i gradovima. https://publikacije.stat.gov.rs/G2023/Pdf/G20234001.pdf

Republički zavod za statistiku Republike Srbije (2023b). Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine. Tabele 2022. https://popis2022.stat.gov.rs/sr-cyrl/popisni-podaci-eksel-tabele/

Republički zavod za statistiku Republike Srbije (2023c). Demografska statistika 2022. https://publikacije.stat.gov.rs/G2023/Pdf/G202314020.pdf

Raduški, N. (2010). Sociodemografske i etnokulturne odlike nacionalnih manjina u Srbiji. Sociološki pregled, 44(2), 247-263. https://doi.org/10.5937/socpreg1002247R DOI: https://doi.org/10.5937/socpreg1002247R

Raduški, N. (2024). Popis 2022 – stanovništvo Srbije prema nacionalnoj pripadnosti. Srpska politička misao, 83(1), 7-27. https://doi.org/10.5937/spm83-48586 DOI: https://doi.org/10.5937/spm83-48586

Roca, Z., & Roca Oliveira, M. (2014). Demografska održivost i prostorni razvoj u Portugalu. Acta geographica Bosniae et Herzegovinae, 2, 23-31.

Savezni zavod za statistiku [SZS] (1967). Statistički godišnjak SFRJ 1967. Beograd: SZS.

Savezni zavod za statistiku [SZS] (1980). Statistički godišnjak Jugoslavije 1980. Beograd: SZS.

Savezni zavod za statistiku [SZS] (1983). Statistički godišnjak Jugoslavije 1983. Beograd: SZS.

Stojšin, S. (2023). Promene u nacionalnoj strukturi stanovništva Srbije početkom 21. veka. Sociološki pregled, 57(3), 823-859. http://doi.org/10.5937/socpreg57-45345 DOI: https://doi.org/10.5937/socpreg57-45345

Stojilković Gnjatović, J. (2023). Starosna struktura stanovništva Srbije – koje su promene zabeležili popisi 2002., 2011. i 2021? Sociološki pregled, 57(3), 792-822. https://doi.org/10.5937/socpreg57-45982 DOI: https://doi.org/10.5937/socpreg57-45982

Wertheimer-Baletić, A. (1999). Stanovništvo i razvoj. Zagreb: MaTe.

Živić, D., & Cvikić, S. (2014). Obrazovna struktura hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji. Godišnjak za znanstvena istraživanja, 6, 279-300.

Živić, D. (2004). Prisilne migracije i etničke promjene u Hrvatskoj između 1991. i 2001. Časopis za suvremenu povijest, 36(2), 639-661. https://hrcak.srce.hr/103297

Živić, D. (2015). Hrvati u Srbiji – osnovne značajke demografske (biološke) strukture. In Lj. Dobrovšak & I. Žebec Šilj (Eds.), Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina – europski izazovi (pp. 287-298). Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

Živić, D., & Turk, I. (2020). Demografska bilanca Hrvata u Republici Srbiji (2002. – 2017.) – okvir za razumijevanje demografske održivosti. In M. Perić Kaselj (Ed.), Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država (pp. 480-497). Zagreb: Institut za migracije i narodnosti.

Živić, D. (2021). Regionalne posebnosti demografskoga starenja: svijet, EU, Hrvatska. In Ž. Pavić et al. (Eds.), Globalni izazovi i regionalne posebnosti (pp. 368-390). Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Živić, D., Cvikić, S., & Žigmanov, T. (2022). Demografska i društvena održivost Hrvata u Vojvodini: aktualni trendovi, izazovi i perspektive. Zagreb – Subotica: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Žuljić, S. (1996). National minorities in the Republic of Croatia. GeoJournal, 38(4), 425-429. DOI: https://doi.org/10.1007/BF00446248

Bočna strana članka

Glavni sadržaj članka