Hrvati u Srbiji i Srbi u Hrvatskoj: demografske sličnosti i razlike – odabrani aspekti

Dražen Živić; Nenad Pokos; Nikola Šimunić

doi:10.59954/stnv.624

PDF (Hrvatski)

Published: Aug 20, 2024

DOI: https://doi.org/10.59954/stnv.624

Keywords:

ethnic Croats in Serbia, ethnic Serbs in Croatia, demographic changes, educational structure, demographic sustainability

Dražen Živić

"Ivo Pilar" Institut of Social Science, Zagreb (Croatia)

https://orcid.org/0000-0002-5293-568X

Nenad Pokos

"Ivo Pilar" Institut of Social Science, Zagreb (Croatia)

Nikola Šimunić

Institut of Migration Research, Zagreb (Croatia)

https://orcid.org/0009-0008-7331-4365

Abstract

The subject of research in this paper are the populations of declared ethnic Croats in the Republic of Serbia and ethnic Serbs in the Republic of Croatia in the population censuses between 2001/2002. – 2021/2022. The purpose of the research is to determine the reached level of similarities and differences in the selected dynamic and structural demographic indicators between these two minority communities, as well as in their relation to the total and majority population of the Republic of Croatia and the Republic of Serbia, with the aim of assessing their demographic sustainability in the future. The research is based on the official results of general population censuses held in Croatia in 2001, 2011 and 2021, and in Serbia in 2002, 2011 and 2022. The descriptive and comparative method will be applied in the research, and the results will be presented in aggregated analytical tables and graphs. The mentioned subject will be observed in the general dynamic demographic framework, which is extremely depopulated for both these countries and both minority populations, i.e. it is extremely unfavourable. Thus, without going into the issue of the obvious changes in the census methodologies, in the period 2001-2021 the number of the total population of Croatia was reduced by 12.7%, and the number of the total population of Serbia in the period 2002-2022 was reduced by 11.3 %. At the same time, the number of declared Croats in Serbia decreased by 44.6%, while the number of declared Serbs in Croatia decreased by 38.6%. Consequently, the relative share of Croats in Serbia decreased from 0.9% to 0.6% (by 0.3 percentage points), and of Serbs in Croatia from 4.5% to 3.2% (by 1.3 percentage points). In addition to the negative demographic dynamics of both populations (both minority and total), the observed period is also characterized by unfavourable processes in the formation of partial demographic structures, especially biological (age and gender), which, thanks to the accelerated aging of the population, is increasingly becoming a limiting factor in their long-term demographic sustainability.

Downloads

Download data is not yet available.

How to Cite

Živić, D., Pokos, N., & Šimunić, N. (2024). Ethnic Croats in Serbia and ethnic Serbs in Croatia: demographic similarities and differences - selected aspects. Stanovnistvo, 62(S1), S131–S152. https://doi.org/10.59954/stnv.624

Issue

Vol. 62 No. S1 (2024): Special issue: Current population issues in post-Yugoslav countries

Section

Articles

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.

Published by the Institute of Social Sciences - Center for Demographic Research

Author Biographies

Dražen Živić, "Ivo Pilar" Institut of Social Science, Zagreb (Croatia)

Principal Research Fellow

Nenad Pokos, "Ivo Pilar" Institut of Social Science, Zagreb (Croatia)

Principal Research Fellow

Nikola Šimunić, Institut of Migration Research, Zagreb (Croatia)

Research Associate

References

Akrap, A., & Grizelj, M. (1995). Etnodemografski procesi na prostoru bivše Jugoslavije nakon drugog svjetskog rata. Hrvatska danas, 1(1-2), 34-57.

Berber, M., Grbić, B., & Pavkov, S. (2008). Promene udela stanovništva hrvatske i srpske nacionalne pripadnosti u Republici Hrvatskoj po gradovima i opštinama na osnovu rezultata popisa iz 1991. i 2001. godine. Stanovništvo, 46(2), 23-62. https://doi.org/10.2298/STNV0802023B DOI: https://doi.org/10.2298/STNV0802023B

Crkvenčić, I. (1998). Croatian Ethnic Territory and the Multiethnic Composition of Croatia as a Results of Population Migrations, Društvena istraživanja, 7(1-2), 109-125. https://hrcak.srce.hr/20704

Državni zavod za statistiku (2001). Popis stanovništva 2001., Metodološka objašnjenja. https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/census_met.htm

Državni zavod za statistiku (2002). Popis stanovništva 2001. https://dzs.gov.hr/istaknute-teme-162/popisi-stanovnistva-2/popis-stanovnistva-2001/202

Državni zavod za statistiku (2011). Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2011., Metodološka objašnjenja. https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censusmetod.htm

Državni zavod za statistiku (2013). Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011, Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri I materinskom jeziku. https://web.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1469.pdf

Državni zavod za statistiku (2022a). Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021., Prvi rezultati po naseljima. https://podaci.dzs.hr/media/ixpn5qzo/si-1711-popis-stanovnistva-kucanstava-i-stanova-2021-prvi-rezultati-po-naseljima.pdf

Državni zavod za statistiku (2022b). Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. https://dzs.gov.hr/naslovna-blokovi/u-fokusu/popis-2021/88

Državni zavod za statistiku (2023), Prirodno kretanje stanovništva u 2022. https://podaci.dzs.hr/media/yh2da1ot/si-1718_prirodno-kretanje-stanovnistva-u-2022.pdf

Državni zavod za statistiku (2024). Posebna obrada rezultata popisa 2001., 2011. i 2021. (obrada dostavljena autorima 16.4.2024).

Gelo, J., Akrap, A., & Čipin, I. (2005). Temeljne značajke demografskog razvoja Hrvatske (bilanca 20. stoljeća). Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Đurđev, B., Livada, S., & Arsenović, D. (2014). The Disappearance of Serbs in Croatia. Zbornik Matice srpske za društvene nauke, 148, 583-591. https://doi.org/10.2298/ZMSDN1448583D DOI: https://doi.org/10.2298/ZMSDN1448583D

Jović, D. (2011). Bitka za etnički status u postjugoslavenskim državama. Političke analize, 2(5), 36-45. https://hrcak.srce.hr/102839

Kovjanić, A. (2014). Etnodemografske karakteristike i položaj Srba u Hrvatskoj. Demografija, 11, 119-134.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Srbije i Crne Gore (2004). Etnički mozaik Srbije prema podacima iz popisa stanovništva 2002., Beograd: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Srbije i Crne Gore.

Nejašmić, I. (2005). Demogeografija – stanovništvo u prostornim odnosima i procesima. Zagreb: Školska knjiga.

Nepytaliuk, A. (2018). Demographic sustainability and economic growth: theory and methodology. Herald of Kyiv national university of trade and economics, 6, 52-66. http://doi.org/10.31617/visnik.knute.2018(122)05 DOI: https://doi.org/10.31617/visnik.knute.2018(122)05

Penev, G. (2006). Stanovništvo i domaćinstva Srbije prema popisu 2002. godine. Beograd: Republički zavod za statistiku Srbije; Institut društvenih nauka (Centar za demografska istraživanja), Društvo demografa Srbije. https://publikacije.stat.gov.rs/G2006/Pdf/G20064005.pdf

Penev, G., & Marinković, I. (2012). Prvi rezultati popisa stanovništva 2011. s posebnim osvrtom na promenu broja stanovnika jugoistočne Srbije. In: Mitrović, Lj. (priredio), Stanovništvo jugoistočne Srbije, knjiga 2, Uticaj demografskih promena u jugoistočnoj Srbiji na društveni razvoj i bezbednost. Beograd: Centar za naučnoistraživački rad SANU i Univerziteta u Nišu, Odsek društvenih nauka; Filozofski fakultet, Centar za sociološka istraživanja. http://iriss.idn.org.rs/1076/1/Penev_Marinkovic_Prvi_rezultati_popisa_stanovnistva_2011.pdf

Pokos, N. (2003). Metodološke promjene u popisima stanovništva. Hrvatska revija, 3(1), 29-35.

Republički zavod za statistiku Republike Hrvatske (1992). Popis stanovništva 1991., Narodnosni sastav stanovništva Hrvatske po naseljima. Zagreb: Republički zavod za statistiku Republike Hrvatske.

Republički zavod za statistiku Republike Srbije (2003). Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u 2002., Veroispovest, maternji jezik i nacionalna ili etnička pripadnost po starosti i polu, podaci po opštinama. https://publikacije.stat.gov.rs/G2002/Pdf/G20024003.pdf

Republički zavod za statistiku Republike Srbije (2011). Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srbiji 2011. Prvi rezultati. https://publikacije.stat.gov.rs/G2011/Pdf/G20115540.pdf

Republički zavod za statistiku Republike Srbije (2013). Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. u Republici Srbiji, Veroispovesti, maternji jezik i nacionalna pripadnost, podaci po opštinama i gradova. https://publikacije.stat.gov.rs/G2013/Pdf/G20134002.pdf

Republički zavod za statistiku Republike Srbije (2023a). Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022., Nacionalna pripadnost, Podaci po opštinama i gradovima. https://publikacije.stat.gov.rs/G2023/Pdf/G20234001.pdf

Republički zavod za statistiku Republike Srbije (2023b). Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine. Tabele 2022. https://popis2022.stat.gov.rs/sr-cyrl/popisni-podaci-eksel-tabele/

Republički zavod za statistiku Republike Srbije (2023c). Demografska statistika 2022. https://publikacije.stat.gov.rs/G2023/Pdf/G202314020.pdf

Raduški, N. (2010). Sociodemografske i etnokulturne odlike nacionalnih manjina u Srbiji. Sociološki pregled, 44(2), 247-263. https://doi.org/10.5937/socpreg1002247R DOI: https://doi.org/10.5937/socpreg1002247R

Raduški, N. (2024). Popis 2022 – stanovništvo Srbije prema nacionalnoj pripadnosti. Srpska politička misao, 83(1), 7-27. https://doi.org/10.5937/spm83-48586 DOI: https://doi.org/10.5937/spm83-48586

Roca, Z., & Roca Oliveira, M. (2014). Demografska održivost i prostorni razvoj u Portugalu. Acta geographica Bosniae et Herzegovinae, 2, 23-31.

Savezni zavod za statistiku [SZS] (1967). Statistički godišnjak SFRJ 1967. Beograd: SZS.

Savezni zavod za statistiku [SZS] (1980). Statistički godišnjak Jugoslavije 1980. Beograd: SZS.

Savezni zavod za statistiku [SZS] (1983). Statistički godišnjak Jugoslavije 1983. Beograd: SZS.

Stojšin, S. (2023). Promene u nacionalnoj strukturi stanovništva Srbije početkom 21. veka. Sociološki pregled, 57(3), 823-859. http://doi.org/10.5937/socpreg57-45345 DOI: https://doi.org/10.5937/socpreg57-45345

Stojilković Gnjatović, J. (2023). Starosna struktura stanovništva Srbije – koje su promene zabeležili popisi 2002., 2011. i 2021? Sociološki pregled, 57(3), 792-822. https://doi.org/10.5937/socpreg57-45982 DOI: https://doi.org/10.5937/socpreg57-45982

Wertheimer-Baletić, A. (1999). Stanovništvo i razvoj. Zagreb: MaTe.

Živić, D., & Cvikić, S. (2014). Obrazovna struktura hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji. Godišnjak za znanstvena istraživanja, 6, 279-300.

Živić, D. (2004). Prisilne migracije i etničke promjene u Hrvatskoj između 1991. i 2001. Časopis za suvremenu povijest, 36(2), 639-661. https://hrcak.srce.hr/103297

Živić, D. (2015). Hrvati u Srbiji – osnovne značajke demografske (biološke) strukture. In Lj. Dobrovšak & I. Žebec Šilj (Eds.), Nacionalne manjine u Hrvatskoj i Hrvati kao manjina – europski izazovi (pp. 287-298). Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

Živić, D., & Turk, I. (2020). Demografska bilanca Hrvata u Republici Srbiji (2002. – 2017.) – okvir za razumijevanje demografske održivosti. In M. Perić Kaselj (Ed.), Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država (pp. 480-497). Zagreb: Institut za migracije i narodnosti.

Živić, D. (2021). Regionalne posebnosti demografskoga starenja: svijet, EU, Hrvatska. In Ž. Pavić et al. (Eds.), Globalni izazovi i regionalne posebnosti (pp. 368-390). Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Živić, D., Cvikić, S., & Žigmanov, T. (2022). Demografska i društvena održivost Hrvata u Vojvodini: aktualni trendovi, izazovi i perspektive. Zagreb – Subotica: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Žuljić, S. (1996). National minorities in the Republic of Croatia. GeoJournal, 38(4), 425-429. DOI: https://doi.org/10.1007/BF00446248

Article Sidebar

Main Article Content