Karakteristike tržišta rada u Hrvatskoj i suvremene vanjske migracije

Bočna strana članka

PDF (Hrvatski)
Objavljeno: Jun 3, 2024
DOI: https://doi.org/10.59954/stnv.533
Ključne reči:
tržište rada, migracija, stranci, strukturne promjene, Hrvatska

Glavni sadržaj članka

Monika Komušanac
Fakultet hrvatskih studija – Katedra za demografiju i hrvatsko iseljeništvo, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb
https://orcid.org/0000-0002-3131-6679

Apstrakt

U radu se analiziraju karakteristike tržišta rada, promjene u demografskom potencijalu radno sposobnoga stanovništva te kretanje odrednica suvremene vanjske migracije stanovništva Hrvatske. Od 2013. do 2022. godine iz Hrvatske je iselilo ukupno 350 tisuća ljudi, dok točan broj odseljenih nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju nije moguće odrediti jer se migracijska statistika bilježi samo na godišnjoj razini. Usporedno s jačanjem iseljavanja, raste i broj doseljenih osoba iz inozemstva pa je njihov broj od 2013. do 2022. godine, prema službenoj statistici, bio 253 tisuća. Kretanje odrednica vanjske migracije Hrvatske upućuje na povećani priljev strane radne snage, uglavnom nekvalificirane koja nadomješta nedostatak domaćih radnika, dok istovremeno jača odljev domicilne radne snage prema državama Europske unije nakon srpnja 2013. godine. Iako je iseljavanje iz Hrvatske proces složenoga uvjetovanja, najčešće se među čimbenicima iseljavanja navode oni radno-ekonomski, kao što su nemogućnost pronalaska stalnoga zaposlenja, neadekvatna ponuda radnih mjesta, potplaćenost i sl. Na temelju dostupnih podataka iz popisne, migracijske i radne statistike, provedena je desk-study analiza s ciljem boljega razumijevanja odnosa tržišta rada i vanjske migracije Hrvatske, osobito iseljavanja, na temelju izdvojenoga teorijskoga i empirijskoga okvira.

Preuzimanja

Podaci o preuzimanju još uvek nisu dostupni.

Detalji članka

Kako citirati
Komušanac, M. (2024). Karakteristike tržišta rada u Hrvatskoj i suvremene vanjske migracije. Stanovništvo, 62(1), 103–126. https://doi.org/10.59954/stnv.533
Broj časopisa
God. 62 Br. 1 (2024)
Sekcija
Članci
Creative Commons License

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Nekomercijalno 4.0 Internacionalna licenca.

Centar za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka

Biografija autora

Monika Komušanac, Fakultet hrvatskih studija – Katedra za demografiju i hrvatsko iseljeništvo, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb

Docent

Crossref
Scopus
Google Scholar
Europe PMC

Reference

Arslan, C., Dumont, J. C., Kone, Z., Moullan, Z., Ozden, Z., Parsons, C., & Xenogiani, T. (2014). A new profile of migrants in the aftermath of the recent economic crisis. OECD Social, Employment and Migration Working Papers, 160. http://dx.doi.org/10.1787/5jxt2t3nnjr5-en DOI: https://doi.org/10.1787/5jxt2t3nnjr5-en

Bečić, M. (2013). Obrazovna neusklađenost na tržištu rada: preobrazovanost i njezine implikacije. Ekonomski vjesnik: Review of Contemporary Entrepreneurship, Business, and Economic Issues, 26, 2, 621–635.

Bečić, M. (2014). Preobrazovanost na tržištu rada Republike Hrvatske. Ekonomska misao i praksa, 23, 1 (134), 9–36.

Bejaković, P. (2006). Uloga obrazovnog sustava u postizanju zapošljivosti i konkuretnosti radne snage u Hrvatskoj. Društvena istraživanja, 15, 3(83), 401–425.

Bruno, G., Marelli, E., & Signorelli, M. (2014). The Rise of NEET and Youth Unemployment in EU Regions after the Crisis. Comparative Economic Studies, 56(4), 592–615. DOI: https://doi.org/10.1057/ces.2014.27

Butković, H., Samaržija, V., & Rukavina, I. (2022). Strani radnici u Hrvatskoj: izazovi i mogućnosti za gospodarski i društveni razvoj. IRMO, Institu za razvoj i međunarodne odnose, Zagreb. https://irmo.hr/wp-content/uploads/2022/03/Strani-radnici-u-Hrvatskoj.pdf

CEDEFOP, Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja (2022). Over-qualification rate (of tertiary graduates). https://www.cedefop.europa.eu/en/tools/skills-intelligence/over-qualification-rate-tertiary-graduates?year=2022&country=EU#1

Coleman, D. (2006). Immigration and Ethnic Change in Low-Fertility Countries: A Third Demographic Transition. Population and Development Review, 32(3), 401–446.

https://doi.org/10.1111/j.1728-4457.2006.00131.x DOI: https://doi.org/10.1111/j.1728-4457.2006.00131.x

Czaika, M., & de Haas, H. (2012). The Role of Internal and International Relative Deprivation in Global Migration. Oxford Development Studies, 40(4), 423–442. https://doi.org/10.1080/13600818.2012.728581 DOI: https://doi.org/10.1080/13600818.2012.728581

Desjardins, R., & Warnke, A. J. (2012). Ageing and skills: A review and analysis of skill gain and skill loss over the lifespan and over time. OECD Education Working Papers, 72.

https://doi.org/10.1787/5k9csvw87ckh-en DOI: https://doi.org/10.1787/5k9csvw87ckh-en

Draženović, I., Kunovac, M. & Pripužić, D. (2018). Dynamics and determinants of emigration: the case of Croatia and the experience of new EU member. Public Sector Economics, 42(4), 415–447. https://doi.org/10.3326/pse.42.4.3 DOI: https://doi.org/10.3326/pse.42.4.3

DZS, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (2018). Aktivno stanovništvo u Republici Hrvatskoj 2017, prosjek godine. https://web.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2018/09-02-07_01_2018.htm

DZS, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (2018a). Prosječna mjesečno neto isplaćena plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2017. https://web.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2017/09-01-01_12_2017.htm

DZS, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (2022a). Aktivno stanovništvo u Republici Hrvatskoj 2021, prosjek godine. https://podaci.dzs.hr/2022/hr/29256

DZS, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (2022b). Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. Konačni rezultati. https://dzs.gov.hr/UserDocsImages/Popis%202021/PDF/Popis_2021_konacni_rezultati.pdf

DZS, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (2023). Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2022. https://podaci.dzs.hr/2023/hr/58061

DZS, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (2024). Prosječna mjesečno neto isplaćena plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2023. https://podaci.dzs.hr/2023/hr/58125

EUROSTAT (2016). Employment and labour demand, https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Employment_and_labour_demand#Labour_market_by_economic_activity

EUROSTAT (2020). Population structure and ageing. https://ec.europa.eu/eurostat/statistics explained/index.php?title=Population_structure_and_ageing

EUROSTAT (2023a). Unemployment by sex and age – annual data. https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/UNE_RT_A__custom_7046861/default/table?lang=en

EUROSTAT (2023b). Employment statistics 2022. Annual data and figures https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Employment_-_annual_statistics

EUROSTAT (2023c). Unemployment rates by sex, age and educational attainment level (%). https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/lfsa_urgaed__custom_9863795/default/table?lang=en

EUROSTAT (2023d). Over-qualification rates by economic activity (NACE Rev. 2) https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/lfsa_eoqgan2__custom_9912426/default/table?lang=en

EUROSTAT (2023e). Young people neither in employment nor in education and training (NEET), by sex and age. https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/LFSI_NEET_Q/default/map?lang=en&categoy=labour.employ.lfsi.une

EUROSTAT (2023f). Wages and labor costs. https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Wages_and_labour_costs#Gross_wages.2Fearnings

Gligorijević, V., Knezević, A., & Bakić, D. (2023). Decomposition of the recent increase in the labour force participation rate in Serbia. Bulletin of the Serbian Geographical Society, 103(1), 475–502. https://doi.org/10.2298/gsgd2301475g DOI: https://doi.org/10.2298/GSGD2301475G

Gligorijević, V., Mirić, N., & Vasić, P. (2014). Is skills’ renewal in ageing workforce possible? Evidence from Serbia. Proceedings for Social Sciences Matica Srpska, (148), 653–664.

https://doi.org/10.2298/zmsdn1448653g DOI: https://doi.org/10.2298/ZMSDN1448653G

Green, D. A., & Riddell, W. C. (2013). Ageing and literacy skills: Evidence from Canada, Norway and the United States. Labour Economics, 22, 16–29. https://doi.org/10.1016/j.labeco.2012.08.011 DOI: https://doi.org/10.1016/j.labeco.2012.08.011

HGK, Hrvatska gospodarska komora (2015). Tržište rada u Hrvatskoj – nezaposlenost mladih, obrazovanje, radni vijek. https://www.hgk.hr/documents/trziste-rada-nezaposlenost-mladih-obrazovanje-radni-vijek-final-12201557b6ebf8a8c13.pdf

HZZ, Hrvatski zavod za zapošljavanje (2017). Anketa poslodavaca 2017. https://www.hzz.hr/app/uploads/2022/09/anketa_poslodavaca_2017_hzz-1.pdf

HZZ, Hrvatski zavod za zapošljavanje (2021). Anketa poslodavaca 2020. https://www.hzz.hr/app/uploads/2022/09/hzz-anketa-poslodavaca-2020-020321-1.pdf

HZZ, Hrvatski zavod za zapošljavanje (2024). Mjesečni statistički bilten 1. https://www.hzz.hr/app/uploads/2024/02/HZZ-bilten-01_2024.pdf

Jurić, T. (2017). Suvremeno iseljavanje Hrvata u Njemačku: karakteristike i motivi. Migracijske i etničke teme, 33(3), 337–371. https://doi.org/10.11567/met.33.3.4 DOI: https://doi.org/10.11567/met.33.3.4

Klempić Bogadi, S., Gregurović, M., & Podgorelec, S. (2018). Doseljavanje iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku: Migracijski obrasci doseljenika u Zagrebu. Stanovništvo, 56(2), 39–62.

https://doi.org/10.2298/STNV1802039K DOI: https://doi.org/10.2298/STNV1802039K

Komušanac, M. (2020). Revitalizacijski modeli stanovništva Republike Hrvatske. Sveučilište u Zagrebu. https://repozitorij.pmf.unizg.hr/islandora/object/pmf:6117. Accessed July 3rd 2023.

Komušanac, M. (2023a). Suvremene migracije i radna snaga: demografski i radno-ekonomski profil hrvatskoga iseljeništva u Irskoj. Kroatologija, 14(1), 35–57.

https://doi.org/10.59323/k.14.1.2 DOI: https://doi.org/10.59323/k.14.1.2

Komušanac, M. (2023b). Recentna imigracija radne snage u Hrvatsku: razmjeri, trendovi, obilježja. Migracijske i etničke teme, 39(2), 183–207. https://doi.org/10.11567/met.39.2.3 DOI: https://doi.org/10.11567/met.39.2.3

Mesić, M. (2002). Globalizacija, nove države i novi migranti. Migracijske i etničke teme, 18, 1, 7–22.

MUP RH, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske (2018–2020). Stanje iskorištenosti godišnjih kvota za boravak i rad po djelatnostima i zanimanjima koje su izdane sukladno Odluci Vlade RH. https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/statistika-169019/169019

MUP RH, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske (2023). Statistike izdanih dozvola za boravak i rad za godinu 2023. https://mup.gov.hr/UserDocsImages/statistika/2024/1/statistike%202023%20boravak%20i%20rad.pdf

MUP RH, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske (2024). Statistika izdanih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj za godinu 2023. (spol, dob, kvalifikacije, boravište). Podatci dobiveni na zahtjev autora.

Obadić, A. (2017). Nezaposlenost mladih i usklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. Ekonomska misao i praksa, 26(1), 129–150.

O’Higgins, N. (2012). This Time It’s Different? Youth Labour Markets during ‘The Great Recession.’ Comparative Economic Studies, 54(2), 395–412. https://doi.org/10.1057/ces.2012.15 DOI: https://doi.org/10.1057/ces.2012.15

Odluka o utvrđivanju godišnje kvote za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2018. (2017, December 7th). https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_12_116_2310.html

Odluka o utvrđivanju godišnje kvote za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2019. (2018, December 20th). https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_12_116_2310.html

Odluka o utvrđivanju godišnje kvote za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2020. (2019, November, 22nd). https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_11_113_2271.html

Pavić, D., & Ivanović, I. (2019). Razlike u prikupljanju migracijskih podataka: usporedba Hrvatske i odabranih europskih zemalja. Migracijske i etničke teme, 35(1), 7–32.

https://doi.org/10.11567/met.35.1.1 DOI: https://doi.org/10.11567/met.35.1.1

Pokos, N., & Peračković, K. (2016). Promjene u strukturi radno aktivnog stanovništva Hrvatske od 1971. do 2011. Revija za sociologiju, 46(3), 297–323. https://doi.org/10.5613/rzs.46.3.3 DOI: https://doi.org/10.5613/rzs.46.3.3

Pokos, N. (2017). Osnovna demografska obilježja suvremenog iseljavanja iz Hrvatske. Političke analize: tromjesečnik za hrvatsku i međunarodnu politiku 8(31), 16–23.

Rutkowski, J. (2003). Analiza i prijedlozi poboljšanja tržišta rada u Hrvatskoj. Financijska teorija i praksa, 27(4), 495–513.

Struna (2023). In Hrvatsko strukovno nazivlje. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

http://struna.ihjj.hr/naziv/strukturna-nezaposlenost/17599/#naziv

Šterc, S., & Komušanac, M. (2021). The New European Paradigm of Workforce Range. In Keković, Z., Đorić, M., & Polović, J. (Eds.), Security Crises in the 21st Century and How to Manage Them: Social and Security aspects (pp. 48–65). Beograd: CARUK, HUMS, IRMO, Libertas.

Šterc, S. (2023). Hrvatski demografski i migracijski nesklad. Kroatologija, 14(1), 13–32.

https://doi.org/10.59323/k.14.1.1 DOI: https://doi.org/10.59323/k.14.1.1

Tilly, C. (2011). The impact of the economic crisis in international migration. Work, Employment and Society, 25(4), 675–692. https://doi.org/10.1177/0950017011421799 DOI: https://doi.org/10.1177/0950017011421799

TEB (2021, May 14th). Pregled kretanja neto i bruto plaća u RH u posljednih 20 godina. https://www.teb.hr/novosti/2021/pregled-kretanja-neto-i-bruto-placa-u-rh-u-posljednih-20-godina/

Transparency International (2023). Corruption Perception Index, 2022.

https://www.transparency.org/en/cpi/2022

Troskot, Z., Prskalo, M. E., & Šimić Banović, R. (2019). Ključne odrednice iseljavanja visokokvalificiranog stanovništva: Slučaj Hrvatske s komparativnim osvrtom na nove članice EU-a. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 56(4), 877–904. https://doi.org/10.31141/zrpfs.2019.56.134.877 DOI: https://doi.org/10.31141/zrpfs.2019.56.134.877

Zakon o strancima (2023, January 1st). https://www.zakon.hr/z/142/Zakon-o-strancima

Zelić, M. (2020). Nezaposlenost u Republici Hrvatskoj od 2008. do 2019. Sveučilište u Splitu. https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst:3608. Accessed June 25th 2023.

Župarić-Iljić, D. (2016). Iseljavanje iz Republike Hrvatske nakon ulaska u Europsku uniju. Zagreb: Friedrich-Ebert Stiftung. https://library.fes.de/pdf-files/bueros/kroatien/18890.pdf