O mikroekonomskoj teoriji fertiliteta
Bočna strana članka
Glavni sadržaj članka
Apstrakt
U tekstu je dat pregled mikroekonomske teorije fertiliteta u tradiciji Gerija Bekera. U prvom delu je prezentovan statistički model, u drugom dinamički, a u trećem je bilo reči o odlučivanju unutar porodice na osnovu teorije igara.
Mikroekonomska teorija fertiliteta nudi doprinos razumevanju fertiliteta na dva načina: prvi je teorijsko-metodološki stav da je radjanje ishod odlučivanja na nivou pojedinaca, uz njihovo maksimizaciono ponašanje; drugi je uključenje ekonomskih varijabli medju činioce koji objašnjavaju radjanje.
Ekonomisti duboko veruju da je individualističko, racionalno i maksimizaciono ponašanje poojedinca nezaobilazna osnova za razmatranje ljudskih akcija i da je to metodološki pristup koji je superioran alternativnim. Taj pristup socijalnim fenomenima, a bez redukovanja složenih motiva pojedinca (i porodica) na isključivo ekonomske, nailazi na širok odjek u drugim društvenim naukama, medju njima i u demografiji. I ne radi se samo o tehničkoj, formalnoj eleganciji doteranosti pristupa, već i u snažnim uvidima u stvarno ponašanje ljudi.
Sa druge strane, snaga ekonomskih činilaca na radjanje uvek je podložna diskusiji, kao i svako drugo empirijsko pitanje. Taj uticaj svakako postoji, a ekonomisti su, možda, skloni da mu pripišu veći značaj nego što je realno.
Preuzimanja
Detalji članka
Centar za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka
Reference
BECKER, G. S. (1965). "A Theory of Allocation of Time", Economic Journal, September/65.
BECKER, G. S. & H. G. LEWIS (1973). "On the Interaction Between Quantity and Quality of Children", Journal of Political Economy, 2, Part II, p. 280.
BECKER, G. S. (1991). A Treatise on the Family, (Harvard University Press), p. 138-139.
BERGSTROM, T. C. (1997). "A Survey of Theories of the Family", Handbook of Population and Family Economics, Volume 1A, North-Holland.
BURCH, T. K. (1995). "Icons, Strawmen and Precision: Some Reflections on Demographic Theory of Fertility Decline", The Sociological Quarterly, 37.
CALDWELL, J. (1976). "Toward a Restatement of Demographic Transition Theory", Population and Development Review, 2(4-4), pp. 321-366.
ESPENSHADE, T. (1977)."The Value and Cost of Children", Population Bulletin, 1/77, prema G. Becker (1991). A Treatise on the Family, (Harvard University Press), p. 140.
HAMMEL, E. A. (1995). "Economics 1, Culture 0, Fertility Change and Differences in the Northwest Balkans 1700-1900", u S. Greenhalgh (ed.) Situating Fertility: Anthropology and Demographic Inquiry, (Cambridge: Cambridge University Press).
HAPPEL, S., J. HILL & S. LOW (1984)."An Economic Analysis of the Timing of Childbirth", Population Studies, 38, pp. 299-311.
HOBCRAFT, J. & K. KIERNAN (1995). "Becoming a Parent in Europe", European Population Conference, Milan, 4-8 September, 1995.
HOTZ, V. J., J. A. KLERMAN & R. J. WILLIS (1997). "The Economics of Fertility in Developed Countries", Handbook of Population and Family Economics, Volume 1A, North-Holland.
LEE, R. (1995). "History of Demography in the U.S. Since 1945", 50th Anniversary of INED, Paris, October 25-27, 1995.
LEIBENSTEIN, H. (1957). Economic Backwardness and Economic Growth, (New York: John Wiley and Sons).
LEIBENSTEIN, H. (1974). "An Interpretation the Economic Theory of Fertility: Promising Path or Blind Alley?", Journal of Economic Literature, June/74.
MCNICOLL, G. (1992). "The Agenda of Population Studies: A Commentary and Complaint", Population and Development Review, September, str. 403.
SIMON, J. (1974). The Effects of Income on Fertility, (Carolina Population Center).
SZAKADAT, L. (1998). "Children as Externalities", Ekonomska misao, 31(4), pp. 413-428.
WUNSCH, G. (1995). "Why Demographers Need Theory?", European population conference, Milan, 4-8 September 1995.