Poziv za radove u tematskom broju

Gostujuće urednice:

Jelena Zvezdanović Lobanova, Institut društvenih nauka, Beograd

Dijana Štrbac, Institut ekonomskih nauka, Beograd

Tema broja: Sociodemografski trendovi i održivi razvoj

Koncept održivog razvoja podrazumeva promovisanje društvenog blagostanja podsticanjem harmonične ravnoteže između ekonomskog napretka, očuvanja životne sredine i društvene jednakosti, odnosno uspostavljanje društava u kojima vlada mir, pravda i inkluzivnost. UN Agenda 2030 za održivi razvoj, koja obuhvata 17 ciljeva održivog razvoja, predviđa unapređenje holističkog razvoja (ekonomski, socijalni i ekološki) na globalnom nivou, obezbeđujući inkluzivnost i dajući prioritet potrebama najmarginalizovanijih društvenih grupa.

Sociodemografski trendovi mogu imati dubok uticaj na sadašnje i buduće socioekonomske izazove. Putanja i brzina ovih trendova pokazuju značajne razlike među nacijama, koje karakterišu značajni demografski dispariteti između regiona sa široko rasprostranjenim siromaštvom i visokim stopama nataliteta i regiona katalizatora globalne ekonomske ekspanzije koje odlikuje brzo starenje stanovništva. Očekivani demografski dispariteti mogu ugroziti postizanje ciljeva održivog razvoja i postaviti nove izazove, ali istovremeno pružiti nove prilike. 

Dok naša globalna zajednica prolazi kroz demografske promene bez presedana, tehnološki napredak i ekološke izazove, razumevanje sociodemografskih dimenzija je od suštinskog značaja za razvoj efikasnih strategija koje promovišu dugoročnu društvenu, ekonomsku i ekološku održivost. Demografski obrasci, koji obuhvataju faktore kao što su populaciona dinamika, starenje i migracije, grade složenu mrežu koja značajno utiče na tok održivog razvoja na lokalnom i globalnom nivou. Tehnološki napredak, koji pokreće ekonomski rast i društveno-ekonomske nejednakosti, dinamično je povezan. Međutim, ovaj tehnološki impuls takođe stvara ekološke rizike i zahteva pažljivu ravnotežu kroz uključivanje sociodemografskih dimenzija ekoloških izazova. Uspešne inicijative održivog razvoja uzimaju u obzir različite karakteristike stanovništva i promovišu jednakost, inkluziju, otpornost i ekološku odgovornost. Usklađivanjem demografskih razmatranja sa ciljevima održivog razvoja, društva mogu prevazići izazove i iskoristiti mogućnosti za dugoročno blagostanje.

Cilj ovog tematskog broja je da podstakne interdisciplinarna istraživanja i diskusije koje rasvetljavaju interakciju između sociodemografskih trendova i održivog razvoja. Pozivamo autore iz različitih naučnih oblasti, uključujući demografiju, ekonomiju, sociologiju, političke nauke, antropologiju, geografiju, studije životne sredine, rodne studije i oblasti izvan ovog okvira, koji su zainteresovani za istraživanje ove složene teme. Tematski broj je otvoren za kvalitetne originalne teorijske i empirijske  radove. 

Teme od interesa za tematski broj:

  • Populaciona dinamika i održivi razvoj: procena uticaja stopa rađanja i smrtnosti i starosne strukture na ishode održivog razvoja.
  • Socijalne i ekonomske posledice starenja stanovništva: fiskalna i budžetska održivost, zdravstvena zaštita, socijalna sigurnost i međugeneracijski odnosi; proučavanje veza između sociodemografskih faktora, zdravstvene situacije i opšteg blagostanja.
  • Tehnološki napredak i demografske promene: tehnološki razvoj kao pokretač ekonomskog rasta i poboljšanja životnog standarda; demografski odgovori na tehnološke promene; uloga digitalne pismenosti u oblikovanju demografske tranzicije.
  • Ekološki rizici demografskih i tehnoloških promena: sociodemografske dimenzije ekoloških rizika i njihov uticaj na održivi razvoj; ocena politika koje se bave demografskim disparitetima u pristupu životnoj sredini i rizicima.
  • Obrasci migracija i kulturna raznolikost: sociodemografski aspekti migracija; uloga inkluzivnih politika u iskorišćavanju prednosti raznovrsnosti stanovništva za održivi razvoj.
  • Sociodemografski faktori nejednakosti dohotka: uloga starosti, pola, obrazovanja, etničke pripadnosti i promena u strukturi porodice u raspodeli dohotka unutar društva.
  • Održivi razvoj kroz prizmu učešća radne snage, kvalifikacije radne snage i pitanja rodne ravnopravnosti.
  • Obrazovanje i ljudski kapital: odnos između nivoa obrazovanja, razvoja ljudskog kapitala i održivog ekonomskog rasta; uloga neformalnog obrazovanja i celoživotnog učenja u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja.

Smernice za prijavu

Svi zainteresovani autori treba da pošalju sažetak rada na engleskom jeziku (između 200 i 300 reči) putem obrasca za prijavu najkasnije do 31. marta 2024. godine. Gostujuće urednice će obavestiti sve autore o ishodu odabira sažetaka najkasnije do 15. aprila 2024. godine.

Gostujuće urednice će obavestiti autore prihvaćenih sažetaka da mogu podneti cele radove preko web platforme časopisa u periodu od 15. aprila do 31. jula 2024. godine – specijalna opcija za podnošenje radova za tematski broj biće dostupna od 15. aprila 2024. Za detaljna tehnička uputstva za pripremu radova za časopis Stanovništvo, videti  Uputstvo autorima. U obzir dolaze različite vrste priloga za objavljivanje – originalni naučni rad, pregledni članak, prethodno saopštenje, naučna kritika i polemika, osvrt, prikaz itd.

Tematski broj će biti publikovan u decembarskom broju 2024. godine – God. 62, br. 2.
Radovi dostavljeni u roku za podnošenje, a prihvaćeni nakon 30. septembra 2024. godine, biće objavljeni u narednom redovnom broju.

Svi pristigli radovi se recenziraju po istom sistemu evaluacije kao i u redovnim brojevima časopisa. Ako broj prihvaćenih radova ne dostigne potreban broj za formiranje tematskog broja, svaki prihvaćen rad biće objavljen kao redovan u narednom redovnom broju.

Rokovi:

  • Sažeci najkasnije do 31. marta 2024.
  • Radovi najkasnije do 31. jula 2024.