Socijalna inkluzija Roma kroz aktivne mere politike zapošljavanja u Srbiji
Glavni sadržaj članka
Apstrakt
Romske zajednice širom Evrope suočavaju se sa upornom isključenošću sa tržišta rada, koju karakterišu visoka nezaposlenost, neformalni rad i ograničen pristup formalnom zapošljavanju. Uprkos brojnim političkim inicijativama, dokazi o efektima aktivnih mera tržišta rada (AMTR) usmerenih na etničke manjine ostaju oskudni, uglavnom zbog nedostatka podataka disagregiranih po etničkoj pripadnosti. Ovaj rad evaluira ishode zapošljavanja programa AMTR — „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji" — koji je sproveden u okviru nemačke razvojne saradnje kao podrška Strategiji za socijalno uključivanje Roma u Republici Srbiji 2016–2025. Program je obuhvatao stručno osposobljavanje, praktičnu obuku i subvencije za samozapošljavanje za Rome i povratnike koji se suočavaju sa višestrukim preprekama za učešće na tržištu rada. Koristeći podatke iz ankete sprovedene sa 350 učesnika programa, u proseku 14 meseci nakon prijave, rad analizira promene u statusu zaposlenosti, sektorsku strukturu zapošljavanja, kvalitet posla i zadovoljstvo učesnika. Rezultati pokazuju značajan porast zaposlenosti — sa 23,4% pre programa na 65,2% nakon učešća. Najveći rast zaposlenosti zabeležen je u industriji (+48,2 procentna poena), zatim u ostalim sektorima (+46,4 p.p.), samozapošljavanju (+33,5 p.p.) i uslugama (+27,2 p.p.). Većina učesnika izrazila je zadovoljstvo programom: 78,6% je dobilo sertifikate, a 63,3% je ocenilo stečene veštine korisnim. Međutim, poboljšanje kvaliteta posla bilo je ograničeno — samo 18% zaposlenih imalo je ugovor na neodređeno vreme, a svega 11,4% je prijavilo povećanje zarada koje pripisuju programu. Regresiona analiza ukazuje da je obrazovni nivo bio najsnažniji prediktor zapošljavanja nakon programa, dok pol i status povratnika nisu pokazali statistički značajan efekat. Nalazi sugerišu da AMTR mogu biti efikasan instrument za unapređenje inkluzije visoko marginalizovanih populacija na tržištu rada, ali da održiva poboljšanja kvaliteta posla i zarada zahtevaju komplementarna ulaganja u formalno obrazovanje i mere na strani tražnje za radom.
Puni tekst članka je dostupan za ovaj lokalitet: English.
Detalji članka
Centar za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka
Reference
Cace, S., & Ionescu, M. (2006). Employment policy for Roma. Editor Expert.
Cahn, C., & Guild, E. (2010). Recent Migration of Roma in Europe. Organization for Security and Co-operation in Europe High Commissioner on National Minorities; Council of Europe Commissioner for Human Rights. https://www.osce.org/sites/default/files/f/documents/4/d/78034.pdf
Crépon, B., & van den Berg, G. J. (2016). Active labor market policies. Annual Review of Economics, 8(1), 521-546. https://doi.org/10.1146/annurev-economics-080614-115738
Dincă, M., & Lucheș, D. (2018). Work integration of the Roma: Between family and labor market. Sustainability, 10(5). https://doi.org/10.3390/su10051495
Dvouletý, O., & Lukeš, M. (2016). Review of empirical studies on self-employment out of unemployment: Do self-employment policies make a positive impact?. International Review of Entrepreneurship, 14(3), 361-376.
Escudero, V. (2018). Are active labor market policies effective in activating and integrating low-skilled individuals? An international comparison. IZA Journal of Labor Policy, 7(1). https://doi.org/10.1186/s40173-018-0097-5
European Commission. (2020). Communication from the Commission to the European Parliament and the Council: A Union of Equality: EU Roma strategic framework for equality, inclusion and participation. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:52020DC0620
European Training Foundation. (2025). Evaluating active labor market policies in fragile contexts: Insights and lessons from evaluation studies in the ETF partner countries. https://www.etf.europa.eu/sites/default/files/2025-04/ALMPs%20EFFECTIVENESS%20REPORT_FRAGILE_CONTEXTS_for_publication.pdf
European Union Agency for Fundamental Rights. (2016). Second European Union Minorities and Discrimination Survey: Roma – Selected findings. Publications Office of the European Union. https://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_uploads/fra-2016-eu-minorities-survey-roma-selected-findings_en.pdf
European Union Agency for Fundamental Rights. (2022). Roma in 10 European countries – Main results: Roma survey 2021. Publications Office of the European Union. https://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_uploads/fra-2022-roma-survey-2021-main-results2_en.pdf
Hyde, A. (2006). Systemic exclusion of Roma from employment. https://www.errc.org/roma-rights-journal/systemic-exclusion-of-roma-from-employment
Kahanec, M., & Zimmermann, K. F. (2010). High-skilled immigration policy in Europe. IZA. https://www.iza.org/publications/dp/5399/high-skilled-immigration-policy-in-europe
Lebedinski, L. (2019). The effect of residential segregation on formal and informal employment of Roma in Serbia. Eastern European Economics, 58(2), 108-136. https://doi.org/10.1080/00128775.2019.1689143
Lebedinski, L., Đukić, M., & Pavlović, D. (2025). An assessment of the socio-economic impact of water access for Roma and other marginalized groups in rural Serbia. Economics of Agriculture, 72(1), 123-138. https://doi.org/10.59267/ekoPolj2501123L
O’Higgins, N. (2012). Roma and non-Roma in the labour market in Central and South Eastern Europe. IZA. https://www.aiel.it/page/old_paper/OHiggins1.pdf
Plavgo, I. (2023). Education and active labor market policy complementarities in promoting employment: Reinforcement, substitution and compensation. Social Policy & Administration, 57(2), 235-253. https://doi.org/10.1111/spol.12894
Preoteasa, A. M. D. (2013). Roma women and precarious work: Evidence from Romania, Bulgaria, Italy and Spain. Revista De Cercetare Si Interventie Sociala, 43, 155-168. https://www.researchgate.net/publication/289352580_Roma_Women_and_Precarious_Work_Evidence_from_Romania_Bulgaria_Italy_and_Spain
Rostas, I. (2019). A task for Sisyphus: Why Europe’s Roma policies fail. Central European University Press.
Simeunovic Bajic, N. (2011). Roma in Serbia after the collapse of Yugoslavia: Political implications and media silence on racial violence. European Journal of Interdisciplinary Studies, 3(2), 87-93. https://ejist.ro/files/pdf/344.pdf
Stankovic, A. (2022). Analiza o zaposlenosti Roma i Romkinja na tržištu rada u Srbiji i zemljama Zapadnog Balkana. Fondacija za obrazovanje Roma. https://romi-obrazovanjem-do-posla.org.rs/wp-content/uploads/2023/02/Analiza-o-zaposlenosti-Roma-i-Romkinja.pdf
Strategy for Social Inclusion of Roma 2016–2025 (2016). Official Gazette of the Republic of Serbia, No. 26/16. https://pravno-informacioni-sistem.rs/eli/rep/sgrs/vlada/strategija/2016/26/1/reg
Ullah, A. K. M. A., Azizuddin, M., & Ferdous, J. (2024). The Roma population: Migration, settlement, and resilience. Social Sciences, 13(9). https://doi.org/10.3390/socsci13090476
United Nations Development Programme. (2015). Decade of Roma Inclusion: Progress report. https://files.acquia.undp.org/public/migration/eurasia/DORI-REPORT.pdf
United Nations Development Programme. (2018). Regional Roma Survey 2017: Country fact sheets. https://www.undp.org/eurasia/publications/regional-roma-survey-2017-country-fact-sheets
Vidojević, J., & Perišić, N. (2015). The power of discourse: Reflections on the obstacles to social inclusion of Roma in Serbia. Social Inclusion, 3(5), 137-147. https://doi.org/10.17645/si.v3i5.235