Sociodemografske odlike i motivi članstva mladih u navijačkim grupama – empirijsko istraživanje na uzorku srednjoškolaca u Srbiji
Glavni sadržaj članka
Apstrakt
Ovaj rad se bavi istraživanjem društvenog značaja i motivacije članstva u navijačkim (ultras) grupama kod mladih. Teorijski okvir počiva na sociološkim i socijalno-psihološkim pristupima koji navijačke grupe posmatraju kao specifične omladinske supkulture koje pružaju osećaj identiteta i pripadnosti. Istraživanje je sprovedeno na uzorku srednjoškolaca iz Srbije (N = 3662), kroz upitnik o navijačkim sklonostima, motivima učlanjenja u navijačku grupu i sklonosti ka nasilnom ponašanju povezanim sa navijačkim aktivnostima. Rezultati pokazuju da otprilike svaki sedmi ispitanik pripada nekoj navijačkoj grupi, pri čemu je članstvo znatno učestalije među mladićima nego devojkama. Kao glavne motive članstva, mladi navode podršku voljenom klubu i društvenu povezanost – članstvo doživljavaju kao način da se pripada zajednici istomišljenika i doprinese sportskom uspehu kluba. Statistički testovi ukazuju da članovi navijačkih grupa imaju drugačiji obrazac vrednosti i ponašanja u odnosu na vršnjake koji nisu članovi: oni češće vrednuju klupske obaveze iznad školskih, i značajno češće učestvuju u fizičkim sukobima i incidentima povezanim sa navijanjem. Diskusija ovih nalaza pokazuje da su navijačke grupe za mlade prvenstveno izvor identiteta, emocionalne podrške i adrenalinskog uzbuđenja, što objašnjava snažnu lojalnost grupi ali istovremeno nosi rizik od devijantnih ponašanja (huliganizma). U zaključku se ističe društveni značaj razumevanja ovih motiva: umesto stereotipnog posmatranja mladih navijača samo kao „problematičnih huligana”, potrebno je uvažiti da navijačke grupe ispunjavaju važne potrebe mladih za pripadnošću i smislom. Shodno tome, preporučuju se intervencije koje bi njihovu energiju usmerile u konstruktivnom pravcu, uz uvažavanje grupnog identiteta, čime bi se umanjili nasilni aspekti bez gubitka osećaja zajedništva.
Preuzimanja
Detalji članka
Centar za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka
Reference
Choi, J. K., & Bowles, S. (2007). The coevolution of parochial altruism and war. Science, 318(5850), 636–640. https://doi.org/10.1126/science.1144237
Cohen, A. K. (1955). Delinquent boys: The culture of the gang. Glencoe, IL: Free Press.
Cohen, S. (1972). Folk devils and moral panics: The creation of the Mods and Rockers. London: MacGibbon and Kee.
Dunning, E. (1994). The social roots of football hooliganism: A reply to the critics of the ‘Leicester School’. In R. Guilianotti (Ed.), Football, violence and social identity (pp. 129–157). Routledge. https://doi.org/10.4324/9780203639887
Dunning, E. (2000). Towards a sociological understanding of football hooliganism. European Journal on Criminal Policy and Research, 8(2), 141–162. https://doi.org/10.1023/A:1008773923878
Giulianotti, R. (2002). Supporters, followers, fans, and flaneurs: A taxonomy of spectator identities in football. Journal of Sport and Social Issues, 26(1), 25–46. https://doi.org/10.1177/0193723502261003
Janković, B., & Milojević, S. (2016). Rasizam u fudbalskoj Srbiji. Kultura Polisa, 30, 363–373. Novi Sad: Polis; Beograd: Institut za evropske studije. https://jakov.kpu.edu.rs/handle/123456789/1502
Janković, B., Milojević, S., & Milojković, B. (2014). Edukacija navijača i pripadnika policije u cilju suprotstavljanja fudbalskom huliganizmu. In Nasilje u Srbiji – uzroci, oblici, posledice i društvene reakcije: Zbornik radova (pp. 256–265). Beograd: Kriminalističko-policijska akademija. https://jakov.kpu.edu.rs/handle/123456789/1483
Marković, S. (2016). Mera bezbednosti „Zabrana prisustvovanja određenim sportskim priredbama“ u praksi policije i pravosuđa. Nauka, bezbednost, policija – Žurnal za kriminalistiku i pravo, 2016(1), 133–160. Beograd: Kriminalističko-policijski univerzitet. http://www.kpa.edu.rs/cms/data/akademija/nbp/NBP_2016_1.pdf
Milašinović, S., Milojević, S., & Krstić-Mistridžilović, I. (2014). Navijačko nasilje srednjoškolaca u Republici Srbiji. In Modeli unapređenja bezbednosti u obrazovno-vaspitnim ustanovama: Tematski zbornik radova nacionalnog značaja (pp. 185–198). Beograd: Fakultet bezbednosti. https://fb.bg.ac.rs/download/Biblioteka/PosebnaIzdanja/Modeli%20unapredjenja%20bezb%20u%20ou.pdf
Milojević, S., & Janković, B. (2011). A proactive approach of the police in combat against football hooliganism. In Međunarodni naučni skup „Dani Arčibalda Rajsa“: Tematski zbornik radova međunarodnog značaja (pp. 737–749). Beograd: Kriminalističko-policijska akademija. https://core.ac.uk/download/520502596.pdf
Milojević, S., & Janković, B. (2012). Police measures and actions in confronting football hooliganism in some European countries. In Međunarodni naučni skup „Dani Arčibalda Rajsa“: Tematski zbornik radova međunarodnog značaja (pp. 613–629). Beograd: Kriminalističko-policijska akademija. https://jakov.kpu.edu.rs/bitstream/id/2141/Rajs2012-Tom2.pdf
Milojević, S., Janković, B., & Milojković, B. (2016). Uticaj edukacije na intenzitet navijačkog nasilja mlade populacije u Srbiji. In Evropske integracije – pravo, sloboda, bezbednost: Naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem (Tom 2, pp. 441–460). Beograd: Kriminalističko-policijska akademija; Fondacija Hans Zajdel. https://jakov.kpu.edu.rs/bitstream/handle/123456789/1503/bitstream_6292.pdf
Milojević, S., Janković, B., & Otašević, B. (2019). Suprotstavljanje navijačkom huliganizmu [Monografija]. Beograd: Kriminalističko-policijski univerzitet. https://www.researchgate.net/publication/339529011_Suprotstavljanje_navijackom_huliganizmu_Combating_supporters'_hooliganism
Milojević, S., Janković, B., & Vučković, G. (2016). Prediction model of the youth’s preferences regarding racism at football matches. In Međunarodni naučni skup „Dani Arčibalda Rajsa“: Tematski zbornik radova međunarodnog značaja (Tom III, pp. 65–75). Beograd: Kriminalističko-policijska akademija. https://www.kpu.edu.rs/cms/data/akademija/rajs/TOM%20III%20Rajs%202016.pdf
Milojević, S., Janković, B., Vučković, G., & Milojković, B. (2014a). Certain characteristics of minors – members of supporters’ groups in the Republic of Serbia. In International Scientific Conference “Effects of Physical Activity: Application to Anthropological Status With Children, Youth and Adults” (pp. 427–434). Belgrade: University of Belgrade, Faculty of Sport and Physical Education. https://www.researchgate.net/publication/313793572_CERTAIN_CHARACTERISTICS_OF_MINORS_-_MEMBERS_OF_SUPPORTERS'_GROUPS_IN_THE_REPUBLIC_OF_SERBIA
Milojević, S., Mijalković, S., & Janković, B. (2017). Determinantna obeležja adolescentnog člana navijačke grupe. Teme, 41(1), 227–241. https://doi.org/10.22190/teme1701227m
Milojević, S., Simonović, B., Janković, B., Otašević, B., & Turnjanin, V. (2014b). Mladi i huliganizam na sportskim priredbama. Beograd: OEBS. https://www.osce.org/files/f/documents/7/4/118396.pdf
Milošević, G., & Milašinović, S. (2011). Nasilje navijačkih grupa u Srbiji i kriminalitet maloletnika. Teme, 35(2), 495–510. https://teme2.junis.ni.ac.rs/public/journals/1/previousissues/teme2-2011/teme%202-2011-09.pdf
Mustapić, M., & Perasović, B. (2020). Ultrasi između stigme i društvenog aktivizma. Studia Ethnologica Croatica, 32(1), 75–95. https://doi.org/10.17234/SEC.32.3
Newson, M., Bortolini, T. S., Buhrmester, M., da Silva, S. R., da Aquino, J. N. Q., & Whitehouse, H. (2018). Brazil’s football warriors: Social bonding and inter-group violence. Evolution and Human Behavior, 39(6), 675–683. https://doi.org/10.1016/j.evolhumbehav.2018.06.010
Poczwardowski, A. (2019). Deconstructing sport and performance psychology consultant: Expert, person, performer, and self-regulator. International Journal of Sport and Exercise Psychology, 17(5), 427–444. https://doi.org/10.1080/1612197X.2017.1390484
Radovanović, D., & Velov, B. (2020). Stavovi mladih prema radnim akcijama kao osobenom modalitetu volontiranja i društvenog aktivizma mladih. Diplomatija i bezbednost, 3(3), 27–52. Beograd: Fakultet za diplomatiju i bezbednost. https://arhiva.fdb.edu.rs/wp-content/uploads/2023/04/Diplomatija-i-bezbednost-Broj-1-god-III.pdf
Spaaij, R. (2008). Men like us, boys like them: Violence, masculinity, and collective identity in football hooliganism. Journal of Sport and Social Issues, 32(4), 369–392. https://doi.org/10.1177/0193723508324082
Stott, C. (2007). Football hooliganism: Policing and the war on the ‘English disease’. London: Pennant Books.
Stott, C., Scothern, M., & Gorringe, H. (2012). Advances in liaison-based public order policing in the UK. Policing, 7(2), 212–226. https://doi.org/10.1093/police/pat007
Tajfel, H., & Turner, J. C. (1979). An integrative theory of intergroup conflict. In W. G. Austin & S. Worchel (Eds.), The social psychology of intergroup relations (pp. 33–47). Monterey, CA: Brooks/Cole. https://alnap.org/help-library/resources/an-integrative-theory-of-intergroup-conflict/
van der Meij, L., Almela, M., Hidalgo, V., Villada, C., Ijzerman, H., van Lange, P. A., & Salvador, A. (2012). Testosterone and cortisol release among Spanish soccer fans watching the 2010 World Cup final. PloS One, 7(4), e34814. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0034814