Nova interpretacija socijalnih potreba u mađarskom pravu
Glavni sadržaj članka
Apstrakt
U mađarskom socijalnom pravu, sistem socijalne pomoći predstavlja sekundarni oblik zaštite. Ova davanja čine osnovu socijalne pomoći u okviru mađarskog zakonodavstva. Ipak, jasno je da se radi o pomoći koja se dodeljuje na osnovu imovinskog cenzusa i da je reč o nižem stepenu podrške. Ona ne pripada sistemu socijalnog osiguranja, iako su neka od tih davanja bila vezana za minimalni iznos penzije. Međutim, u poslednje vreme došlo je do značajne promene u načinu utvrđivanja imovinskog cenzusa.
S jedne strane, država je pokušala da umanji sopstvenu odgovornost. Razlog za to leži u činjenici da se tokom protekle decenije postepeno povlačila iz ove oblasti. Čini se da država više ne smatra da davanja namenjena socijalno ugroženima predstavljaju deo društvene solidarnosti. Značajna promena dogodila se već 2015. godine, kada je broj socijalnih davanja znatno smanjen.
Najnovijom izmenom uvedena je nova referentna osnovica za procenu imovinskog stanja. Prilikom njenog uvođenja postojala je izvesna nada da će se, posle gotovo 20 godina, ne samo promeniti naziv fonda na osnovu kojeg se vrši obračun, već i sam iznos pomoći. Ipak, visina te osnovice ostala je 28.500 forinti, što na dan pisanja ovog sažetka (29.06.2025) iznosi 71,36 evra. Ta vrednost ostala je nepromenjena i nakon zakonske izmene, ali sada nosi naziv socijalna referentna osnovica.
Ovo otvara pitanje odgovornosti države. Država ima dvostruki režim odgovornosti – opštu društvenu odgovornost i odgovornost vezanu za konkretne oblike staranja. Primarna funkcija socijalne referentne osnovice jeste da se visina socijalnih davanja veštački održi na niskom nivou, polazeći od pretpostavke da će time osobe iz pasivne kategorije biti primorane da se uključe na tržište rada. Ipak, ni prisila nije dovoljna. Samo zato što država odbija da prizna postojanje siromašnih, ne znači da oni ne postoje – osnovna odgovornost i pomoć su i dalje neophodni da bi se ovaj problem rešavao na delotvoran način.
U dugoročnom interesu same države jeste da se time bavi, jer ukoliko bi broj socijalno ugroženih nastavio da raste, a država nastavila da ignoriše to rastuće stanovništvo, to bi imalo negativne posledice po njenu budućnost i stabilnost. Cilj ovog rada jeste da pokaže na koji način mađarski zakonodavac redefiniše pojam siromaštva i kako istovremeno smanjuje sopstvenu odgovornost.
Preuzimanja
Detalji članka
Centar za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka
Reference
Ashiagbor, D. (2023). Decentring Europe in EU social law scholarship. European Law Open, 2(3), 479-483. https://doi.org/10.1017/elo.2023.51 DOI: https://doi.org/10.1017/elo.2023.51
Balogh, Z., & Balogh-Békési, N. (2020). Az állam szociális elkötelezettsége. In C. L., B. Schanda, & A. Varga Zs. (szerk.), A magyar közjog alapintézményei (pp. 1149-1179). Budapest: Pázmány Press. ISBN 978-963-308-382-6
Barta, J. (2020). Structure of the Hungarian Pension System and the Most Important Features of the Certain Pillars with Regard to the Expectations of the EU. Zbornik Radova Pravni Fakultet (NOVI SAD), 11(2), 857-879. https://doi.org/10.5937/zrpfns54-27994 DOI: https://doi.org/10.5937/zrpfns54-27994
Bíró-Nagy, A., Dobszai, D., Kadlót, T., & König, A. (2016). Rendszerváltás, demokrácia és a magyar társadalom. Budapest: Friedrich Ebert Stiftung Budapest. Letöltés dátuma: 2024. 06 16, forrás: https://library.fes.de/pdf-files/bueros/budapest/13268.pdf
European Parliament. (2013). European Parliament resolution of 6 February 2013 on corporate social responsibility: accountable, transparent and responsible business behaviour and sustainable growth. Forrás: https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-7-2013-0049_EN.html
Ferge, Z. (1996). A rendszerváltás megítélése. Szociológiai Szemle, 6(1), 51-74. ISSN 1216-3384, https://epa.oszk.hu/05000/05067/00017/pdf/EPA05067_szoc_szemle_1996_01_051-074.pdf
Kovács, S. (2020). Települési önkormányzatokat érintő bevételkiesések a járványhelyzetben. Tér és Társadalom, 34(2), 189-194. https://doi.org/10.17649/TET.34.2.3263 DOI: https://doi.org/10.17649/TET.34.2.3263
Laki, L. (1993). Iskola és munkanélküliség. Educatio(1), 1-10. ISSN 1216-3384, https://real-j.mtak.hu/17078/1/1993_1.pdf
Lindner, A., & Reizer, B. (2023). A munkaalapú társadalom nem helyettesítheti a munkanélküli járadékot. Letöltés dátuma: 2024. 04 11, forrás: https://www.portfolio.hu/krtk/20230126/a-munkaalapu-tarsadalom-nem-helyettesitheti-a-munkanelkuli-jaradekot-592480
Matolcsy, G., Kandrács, C., & Virág, B. (szerk.). (2022). Fenntartható egyensúly és felzárkózás 114 pontja. Budapest: Magyar nemzeti Bank. Letöltés dátuma: 2024. 04 30, forrás: https://www.mnb.hu/letoltes/fenntarthato-egyensuly-es-felzarkozas-144-javaslat-20220519.pdf
Mózer, P., Tausz, K., & Varga, A. (2015). A segélyezési rendszer változásai. Esély, 26(3), 43-66. ISSN 0865-0810, https://www.esely.org/kiadvanyok/2015_3/2015-3_2-1_MozerTauszVarga_Segelyezesi_rendszer.pdf
Nagy, T. (2009). Átmenet a szocializmus rejtett hajléktalan világából a kvázi jóléti szociális védőhálóba. Tér és Társadalom, 23(3), 79-96. https://doi.org/10.17649/TET.23.3.1258 DOI: https://doi.org/10.17649/TET.23.3.1258
Simonovits, A. (2023). A rational pension reform package: Hungary, 2025. CERS-IE WORKING PAPERS , 2023(24), 1-35. https://kti.krtk.hu/wp-content/uploads/2023/08/KRTKKTIWP202324.pdf
Solymosi-Szekeres, B. (2023). Arbeit mit prekärem Status und die Schwierigkeiten bei ihrer Durchsetzung des arbeitsrechtlichen Schutzes im Ungarischen Recht. Publicationes Miskolcinensis Sectio Juridica et Politika, 41(2), 132-144. https://doi.org/10.32978/sjp.2003.019 DOI: https://doi.org/10.32978/sjp.2003.019
Szalai, J. (2002). A társadalmi kirekesztődés egyes kérdései az ezredforduló Magyarországán. Szo-ciológiai Szemle, 12(4), 34-50. ISSN 1216-3384, https://www.tarsadalomkutatas.hu/site/kkk.php?TPUBL-A-548/szoc_szemle/TPUBL-A-548.pdf
Tausz, K. (2017). Segélyezés. In F. Zsuzsa (Szerk.), Magyar társadalom- és szociálpolitika 1990- 2015 (pp. 310-337). Budapest: Osiris.
Varga (2024): nyugdíjreformról indul társadalmi vita 2024 elején. Letöltés dátuma: 2024. 05 16, forrás: https://24.hu/fn/gazdasag/2023/11/29/nyugdij-nyugdijas-nyugdijrendszer-nyugdijbiztositas-varga-mihaly-eu-rrf-nyugdijemeles-koltsegvetes-penzugyminiszterium-nyugdijreform/
Varga, Z. (2022). Hungarian pension regulations until the pension reform from financial point of view. In Z. Varga (Szerk.), Jogi kihívások és válaszok a XXI. században (pp. 147-160). Miskolc: Miskolci Egyetem Állam- és Jogtudományi Kar. ISBN: 9789633582879 https://jogikar.uni-mis-kolc.hu/files/20094/Jogi%20kihívások%20és%20válaszok%20a%20XXI.%20században_MEÁJK_kiadvány.pdf