Perspektive veštačke inteligencije u osnaživanju osoba sa invaliditetom u Srbiji

Glavni sadržaj članka

Dejan Masliković
https://orcid.org/0000-0002-0425-0686
Bojan Tomić
https://orcid.org/0000-0002-5819-830X
Natalija Vulikić
https://orcid.org/0000-0002-4129-1946

Apstrakt

Napredak veštačke inteligencije (VI) može dovesti do značajnog poboljšanja života osoba sa invaliditetom, a njena primena obuhvata dve glavne oblasti: medicinsku negu i personalizovane alate za svakodnevnu podršku. Roboti i aplikacije zasnovane na VI počeli su da se koriste kao pomoć u nezi i tretmanima pacijenata, posebno onima sa neurodegenerativnim bolestima te fizičkim i senzornim oštećenjima. U kontekstu medicinskih usluga, VI analizira zdravstvene podatke, prati stanje pacijenata i prilagođava planove lečenja. Ona može optimalno da dozira lekove i preporuči terapiju u skladu sa individualnim potrebama, što olakšava brigu o pacijentima. Njena pravovremena reakcija i efikasnost intervencije utiču na kvalitet života osoba sa invaliditetom. VI ima potencijal da transformiše pristup obrazovanju i kulturi, i da personalizuje obrazovne resurse i prilagođava obrazovne materijale kako bi odgovarali jedinstvenim potrebama osoba sa invaliditetom. Tehnologija emocionalne VI omogućava robotima da tumače izraze lica, gestove i emocije, pružajući sveobuhvatnu podršku koja odgovara kako praktičnim tako i na emocionalnim potrebama korisnika. U Srbiji je prepoznat potencijal VI za osobe sa invaliditetom, što se vidi u Etičkim smernicama za razvoj VI koje je usvojila Vlada Srbije. U radu je pokazano da 24,32% korisnika pomagala među digitalno pismenim osobama sa invaliditetom već koristi komunikacione alate zasnovane na VI. Većina ovih alata spada u grupe Mobilne i tablet aplikacije, i Konvertori teksta i zvuka, dok su ostali iz grupa Specijalizovani softver, i Hardver i druga fizička pomagala. Istraživanje je pokazalo da skoro dve trećine osoba sa invaliditetom koji koriste komunikacione alate koristi one zasnovane na VI, što ukazuje na to da je tehnologija VI prepoznata kod osoba sa invaliditetom u Srbiji. Istražena je i upoznatost sa zaštitom podataka, gde se pokazalo da su ispitivane osobe sa invaliditetom delimično upoznate sa tim na koji način algoritmi zasnovani na VI utiču na njihove online aktivnosti, kao što je rangiranje sadržaja na društvenim mrežama. Prema svemu navedenom, primena VI za osobe sa invaliditetom u Srbiji ima veliki potencijal, prateći trendove u razvijenim zemljama. Integrisanje VI u zdravstvo, obrazovanje i socijalnu podršku može značajno doprineti nezavisnosti, poboljšanju kvaliteta života i zadovoljenju složenih potreba osoba sa invaliditetom. Ujedno, ovakva perspektiva VI ukazuje na to da ona može postati transformativna sila u promovisanju inkluzivnosti i nezavisnosti osoba sa invaliditetom u Srbiji, kao i u svetu.

Preuzimanja

Podaci o preuzimanju još uvek nisu dostupni.

Detalji članka

Kako citirati
Masliković, D., Tomić, B., & Vulikić, N. . (2025). Perspektive veštačke inteligencije u osnaživanju osoba sa invaliditetom u Srbiji. Stanovništvo, 63(1), 151–166. https://doi.org/10.59954/stnv.666
Broj časopisa
Sekcija
Članci
Biografije autora

Dejan Masliković, Institut društvenih nauka

Naučni saradnik

Bojan Tomić, Institut za multidisciplinarna istraživanja

Naučni saradnik

Natalija Vulikić, Muzej Vojvodine

.

Reference

Abedi, A., Colella, T. J. F., Pakosh, M., & Khan S. S. (2024). Artificial intelligence-driven virtual rehabilitation for people living in the community: A scoping review. npj Digital Medicine, 7(25). https://doi.org/10.1038/s41746-024-00998-w DOI: https://doi.org/10.1038/s41746-024-00998-w

Asemi, A., Ko, A., & Nowkarizi, M. (2021). Intelligent libraries: a review on expert systems, artificial intelligence, and robot. Library Hi Tech, 39 (2), 412–434. https://doi.org/10.1108/LHT-02-2020-0038 DOI: https://doi.org/10.1108/LHT-02-2020-0038

Bigham, J. P., & Carrington, P. (2018). Learning from the Front: People with Disabilities as Early Adopters of AI. In Proceedings of the 2018 HCIC Human-Computer Interaction Consortium. https://www.cs.cmu.edu/~jbigham/pubs/pdfs/2018/ai-and-hci-people-with-disabilities-as-early-adopters.pdf (accessed 13. 9. 2024)

Borovac, B., Raković, M., Nikolić, M., Delić, V., Savić, S., Penčić, M., & Mišković, D. (2022). Robotics as Assistive Technology for Treatment of Children with Developmental Disorders—Example of Robot MARKO. In M. Rackov, R. Mitrović, M. Čavić (Eds.), Machine and Industrial Design in Mechanical Engineering. KOD 2021 (pp. 69–76). Mechanisms and Machine Science, 109. Springer, Cham. https://doi.org/10.1007/978-3-030-88465-9_4 DOI: https://doi.org/10.1007/978-3-030-88465-9_4

Chakraborty, N., Mishra, Y., Bhattacharya, R., & Bhattacharya, B. (2023). Artificial Intelligence: The road ahead for the accessibility of persons with Disability. Materials Today: Proceedings, 80(3), 3757–3761. https://doi.org/10.1016/j.matpr.2021.07.374 DOI: https://doi.org/10.1016/j.matpr.2021.07.374

Delić, V., Sečujski, M., Vujnović Sedlar, N., Mišković, D., Mak, R., & Bojanić, M. (2014). How Speech Technologies Can Help People with Disabilities. In A. Ronzhin, R. Potapova, V. Delic (Eds.), Speech and Computer. SPECOM 2014 (pp. 243–250). Lecture Notes in Computer Science, 8773. Springer, Cham. https://doi.org/10.1007/978-3-319-11581-8_30 DOI: https://doi.org/10.1007/978-3-319-11581-8_30

Devillers, L. (2021). Human–Robot Interactions and Affective Computing: The Ethical Implications. In J. von Braun, M. S. Archer, G. M. Reichberg, M. Sánchez Sorondo, (Eds.), Robotics, AI, and Humanity (pp. 205–211). Springer, Cham. https://doi.org/10.1007/978-3-030-54173-6_17 DOI: https://doi.org/10.1007/978-3-030-54173-6_17

Gremsl, T., & Hödl, E. (2022). Emotional AI: Legal and ethical challenges. Information Polity, 27(2), 163–174. http://doi.org/10.3233/IP-211529 DOI: https://doi.org/10.3233/IP-211529

Kadijevich, D. M., Masliković, D., & Tomić, B. M. (2020). Dataset regarding access to information for persons with disabilities in Serbia. Data in Brief, 32, 106309. https://doi.org/10.1016/j.dib.2020.106309 DOI: https://doi.org/10.1016/j.dib.2020.106309

Kadijevich, Dj. M., Masliković, D., & Tomić, B. M. (2022). Familiarity with state regulations regarding access to information for persons with disabilities in Serbia. International Journal of Disability, Development and Education, 69(5), 1715–1725. https://doi.org/10.1080/1034912X.2020.1802646 DOI: https://doi.org/10.1080/1034912X.2020.1802646

Kadijevich, D., Odovic, G., & Maslikovic, D. (2016). Using ICT and Quality of Life: Comparing Persons with and Without Disabilities. In K. Miesenberger, C. Bühler, P. Penaz (Eds.), Computers Helping People with Special Needs. ICCHP 2016 (pp. 129–133). Lecture Notes in Computer Science, 9758. Springer, Cham. https://doi.org/10.1007/978-3-319-41264-1_18 DOI: https://doi.org/10.1007/978-3-319-41264-1_18

Kulikov, S. B., & Shirokova, A. V. (2021). Artificial intelligence, culture and education. AI & Society, 36, 305–318. https://doi.org/10.1007/s00146-020-01026-7 DOI: https://doi.org/10.1007/s00146-020-01026-7

Kumar, V., Barik, S., Aggarwal, S., Kumar, D., & Raj, V. (2024). The use of artificial intelligence for persons with disability: a bright and promising future ahead. Disability and Rehabilitation: Assistive Technology, 19(6), 2415–2417. https://doi.org/10.1080/17483107.2023.2288241 DOI: https://doi.org/10.1080/17483107.2023.2288241

Masliković, D. (2023). Culture of equality – Integration of persons with disabilities into the work of cultural institutions. Rad Muzeja Vojvodine, 65, 172–180. http://iriss.idn.org.rs/1822/1/M52%20D.%20Maslikovi%C4%87.%20%282023%29.pdf (accessed 30. 4. 2025)

Masliković, D., & Tomić, B. (2024). Is there communication? Access to information by persons with disabilities in Serbia. Stanovništvo, 62(1), 153–166. https://doi.org/10.59954/stnv.563 DOI: https://doi.org/10.59954/stnv.563

Masliković, D., Tomić, B. M., & Tomić, M. (2023). Inovativni alati za očuvanje i prezentaciju kulturnog nasleđa. In D. Bojović, K. Mitić (Eds.), Vizantijsko-slovenska čtenija VI (pp. 525–532). Niš: Međunarodni centar za pravoslavne studije, Centar za vizantijsko-slovenske studije Univerziteta u Nišu, Centar za crkvene studije. https://rimsi.imsi.bg.ac.rs/bitstream/handle/123456789/2189/525-532.pdf?sequence=1&isAllowed=y (accessed 30. 4. 2025)

McStay, A. (2018). The Right to Privacy in the Age of Emotional AI. OHCHR. https://www.ohchr.

org/sites/default/files/Documents/Issues/DigitalAge/ReportPrivacyinDigitalAge/Andrew

McStayProfessor_of_Digital_Life,_BangorUniversityWalesUK.pdf (accessed 13. 9. 2024)

Milosavljević, P., Masliković, D., & Grubišić Đ. (2022). Aspekti društvene implementacije veštačke inteligencije: stavovi i iskustva. In Tehnologija, kultura, razvoj : tematski zbornik radova XXIX naučnog skupa međunarodnog značaja "Tehnologija, kultura i razvoj", održan u Tivtu, Crna Gora, 29–31.8. 2022. godine (pp. 153–167). Beograd: Institut „Mihajlo Pupin“, Udruženje „Tehnologija i društvo“. http://iriss.idn.org.rs/1825/ (accessed 30. 4. 2025)

Nagy, J. (2024). Autism and the making of emotion AI: Disability as resource for surveillance

capitalism. New Media & Society, 26(7), 3989–4007. https://doi.org/10.1177/1461444822

Padhan, S., Mohapatra, A., Ramasamy, S. K., & Agrawal, S. (2023), Artificial Intelligence (AI) and Robotics in Elderly Healthcare: Enabling Independence and Quality of Life. Cureus, 15(8), e42905. https://doi.org/10.7759/cureus.42905 DOI: https://doi.org/10.7759/cureus.42905

Pekar, D., Mišković, D., Knežević, D., Vujnović Sedlar, N., Sečujski, M., & Delić, V. (2010). Applications of Speech Technologies in Western Balkan Countries. In N. Shabtai (Ed.), Advances in Speech Recognition (pp. 105–122). SCIYO. http://dx.doi.org/10.5772/10113 DOI: https://doi.org/10.5772/10113

Saheb, T., Sidaoui, M., & Schmarzo, B. (2024). Convergence of artificial intelligence with social media: A bibliometric & qualitative analysis. Telematics and Informatics Reports, 14, 100146. https://doi.org/10.1016/j.teler.2024.100146 DOI: https://doi.org/10.1016/j.teler.2024.100146

Statistical Office of the Republic of Serbia (2023). Population according to disability status and type of problem of persons with disabilities. https://www.stat.gov.rs/en-US/vesti/20231201-invaliditet/?a=0&s=0102 (accessed 13. 9. 2024)

Tomić, B. M., & Radovanović, N. D. (2024). Primena veštačke inteligencije u kontekstu obrazovnog sistema u Srbiji, s posebnim fokusom na religijsko obrazovanje. Sociološki pregled, 58(2), 435–459. https://doi.org/10.5937/socpreg58-48911 DOI: https://doi.org/10.5937/socpreg58-48911

Vasishta, P., Dhingra, N., & Vasishta, S. (2024). Application of artificial intelligence in libraries: a bibliometric analysis and visualisation of research activities. Library Hi Tech, ahead-of-print No. ahead-of-print. https://doi.org/10.1108/LHT-12-2023-0589 DOI: https://doi.org/10.1108/LHT-12-2023-0589

Vlada Republike Srbije (2023). Etičke smernice za razvoj, primenu i upotrebu pouzdane i odgovorne veštačke inteligencije. Službeni glasnik Republike Srbije, 23/2023. http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_03/SG_023_2023_007.htm (accessed 30. 4. 2025)

World Health Organization (2022). Global Report on Health Equity for Persons With Disabilities. Geneva: World Health Organization. https://www.who.int/publications/i/item/9789240063600 (accessed 30. 4. 2025)