Pušenje kao osnovni faktor preventabilne smrtnosti u Srbiji

Bočna strana članka

PDF
Objavljeno: Sep 13, 2017
DOI: https://doi.org/10.2298/STNV170610001M
Ključne reči:
mortalitet, pušenje, Peto-Lopez metod, Srbija, očekivano trajanje života

Glavni sadržaj članka

Ivan Marinković
Centar za demografska istraživanja, Institut društvenih nauka, Beograd

Apstrakt

Štetno dejstvo duvana je prepoznato kao značajan faktor preventabilne smrtnosti u svetu. Posledice pušenja na morbiditet i mortalitet stanovništva dobro su dokumentovane na primerima pojedinih razvijenih zemalja, ali na prostoru Srbije nije bilo dovoljno radova sa ovom tematikom. Naročito je izostao pokušaj da se proceni uticaj duvana na smrtnost stanovništva, posebno na određene uzroke smrti. U radu se, na osnovu primene Peto-Lopez metoda, analizira stanje, ali i trend smrtnosti u periodu 1991-2011. godina, prouzrokovan negativnim dejstvom duvana. Uz komparaciju sa evropskim zemljama, kartografski su prikazane zone najvećeg i najmanjeg uticaja pušenja na mortalitet stanovništva. Takođe, uspostavljena je veza između različite smrtnosti po polu i konzumacije duvana. Procenjen je i uticaj pušenja na očekivano trajanje života stanovnika Srbije i pokazano je koji se uzroci smrti najviše javljaju pod uticajem ovog faktora smrtnosti. Diskutuje se o suviše tolerantnom stavu prema pasivnom pušenju i o potrebi za intenzivnijim merama zaštite stanovništva od izloženosti duvanskom dimu.

Preuzimanja

Podaci o preuzimanju još uvek nisu dostupni.

Detalji članka

Kako citirati
Marinković, I. (2017). Pušenje kao osnovni faktor preventabilne smrtnosti u Srbiji. Stanovništvo, 55(1), 87–106. https://doi.org/10.2298/STNV170610001M
Broj časopisa
God. 55 Br. 1 (2017)
Sekcija
Članci

Centar za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka

Crossref
Scopus
Google Scholar
Europe PMC

Reference

ARIAS, E., HERON M., & TEJADA-VERA, B. (2013) United States life tables eliminating certain causes of death, 1999–2001. National vital statistics reports 61(9). Hyattsville, MD: National Center for Health Statistics.

BELTRÁN-SÁNCHEZ, H., PRESTON, S. H., & CANUDAS-ROMO, V. (2008). An integrated approach to cause-of-death analysis: cause-deleted life tables and decompositions of life expectancy. Demographic Research 19(1): 1323–1350. doi:10.4054/DemRes.2008.19.35

BONGAARTS, J. (2014). Trends in Causes of Death in Low-Mortality Countries: Implications for Mortality Projections. Population and Development Review 40(2): 189–212. doi:10.1111/j.1728-4457.2014.00670.x

BRØNNUM-HANSEN, H., & JUEL, K. (2000). Estimating mortality due to cigarette smoking: two methods, same result. Epidemiology (Cambridge, Mass.) 11(4): 422–426. https://www.jstor.org/stable/3703968?seq=1#page_scan_tab_contents

BRØNNUM-HANSEN, H., & JUEL, K. (2001). Abstention from smoking extends life and compresses morbidity: a population based study of health expectancy among smokers and never smokers in Denmark. Tobacco Control 10(3): 273–278. doi:10.1136/tc.10.3.273

BURBANK, F. (1972). U.S. lung cancer death rates begin to rise proportionately more rapidly for females than for males: a dose-response effect? Journal of Chronic Diseases 25(8): 473–479. doi:10.1016/0021-9681(72)90211-1

DESMEULES, M., MANUEL, D., & CHO, R. (2004). Mortality: Life and health expectancy of Canadian women. BMC Women’s Health 4 (Suppl 1): S9. doi:10.1186/1472-6874-4-S1-S9

DOLL, R., PETO, R., BOREHAM, J., & SUTHERLAND, I. (2004). Mortality in relation to smoking: 50 years’ observations on male British doctors. British Medical Journal 328: 1519–1528. doi: 10.1136/bmj.38142.554479.AE

EZZATI, M., & LOPEZ, A. D. (2003). Measuring the accumulated hazards of smoking: global and regional estimates for 2000. Tobacco Control 12(1): 79–85. doi:10.1136/tc.12.1.79

EZZATI, M., HENLEY, S. J., THUN, M. J., & LOPEZ, A. D. (2005). Role of Smoking in Global and Regional Cardiovascular Mortality. Circulation 112: 489–497. doi:10.1161/CIRCULATIONAHA.104.521708

FENELON, A., & PRESTON, S. H. (2012). Estimating Smoking‒Attributable Mortality in the United States. Demography 49(3): 797–818. doi:10.1007/s13524-012-0108-x

GUTTERMAN, S. (2015). Mortality of Smoking by Gender. North American Actuarial Journal 19(3): 200–223. doi:10.1080/10920277.2015.1018389

IZJZS-BATUT (2014). Rezultati istraživanja zdravlja stanovništva Srbije: 2013. godina. Beograd: Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” i Ministarstvo zdravlja Republike Srbije. http://www.batut.org.rs/download/publikacije/IstrazivanjeZdravljaStanovnistvaRS2013.pdf

IZJZS-BATUT (2015). Rezultati Istraživanja o efektima i stavovima u vezi sa Zakonom o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu. Beograd: Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”. http://www.batut.org.rs/download/publikacije/Rezultati%20istrazivanja%20duvanski%20dim%202015.pdf

KRSTEV, S. (2014). Globalno istraživanje upotrebe duvana među mladima 13-15 godina u Srbiji 2013. godine. Beograd: Ministarstvo zdravlja Republike Srbije, Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”.

LUY, M. (2012). Estimating mortality differences in developed countries from survey information on maternal and paternal orphanhood. Demography 49(2): 607–627. doi:10.1007/s13524-012-0101-4

MARINKOVIĆ, I. (2012). Uzroci smrti u Srbiji od sredine 20. veka. Stanovništvo 50(1): 89-106. https://doi.org/10.2298/STNV1201089M

MZRS (2007). Istraživanje zdravlja stanovnika Republike Srbije, 2006. godina. Beograd: Ministarstvo zdravlja Republike Srbije. http://www.batut.org.rs/download/publikacije/Finalni%20izvestaj%202006.pdf

OZA, S., THUN, M. J., HENLEY, S. J., LOPEZ, A. D., & EZZATI, M. (2011). How many deaths are attributable to smoking in the United States? Comparison of methods for estimating smoking-attributable mortality when smoking prevalence changes. Preventive Medicine 52(6): 428–33. doi:10.1016/j.ypmed.2011.04.007

PAMPEL, F. C. (2002). Cigarette use and the narrowing sex differential in mortality. Population and Development Review 28(1): 77–104. doi: 10.1111/j.1728-4457.2002.00077.x/abstract

PETO, R., LOPEZ, A. D., BOREHAM, J., THUN, M., & HEATH, C. (1992). Mortality from tobacco in developed countries: indirect estimation from national vital statistics. Lancet 339(8804): 1268–1278. doi:10.1016/0140-6736(92)91600-D

PETO, R., LOPEZ, A. D., PAN, H., BOREHAM, J., & THUN, M. (2012). Мortality from smoking in developed countries 1950-2020. http://www.ctsu.ox.ac.uk/~tobacco/

STAETSKY, L. (2009). Diverging trends in female old-age mortality: a reappraisal. Demographic Research 2: 885–914. doi:10.4054/DemRes.2009.21.30

THUN, M. J., DAY-LALLY, C., MYERS, D. G., CALLE, E. E., FLANDERS, W., ZHU, B. P. ... & HEATH, C. W. (1997). Trends in tobacco smoking and mortality from cigarette use in Cancer Prevention Studies I (1959 through 1965) and II (1982 through 1988). Changes in cigarette-related disease risks and their implication for prevention and control: smoking and tobacco control monograph, 8. https://cancercontrol.cancer.gov/brp/tcrb/monographs/8/index.html

THUN, M. J., CARTER, B. D., FESKANICH, D., FREEDMAN, N. D., PRENTICE, R., LOPEZ, A. D., … GAPSTUR, S. M. (2013). 50-Year Trends in Smoking-Related Mortality in the United States. New England Journal of Medicine 368(4): 351–364. doi:10.1056/NEJMsa1211127

WALDRON, I. (1985) What do we know about causes of sex differences in mortality? A review of the literature. Population Bulletin of the United Nations 18: 59–76.

WHO (2007). Protection from exposure to second-hand tobacco smoke. Policy recommendations. Geneva: World Health Organization. http://whqlibdoc.who.int/publications/2007/9789241563413_eng.pdf?ua=1