Ljudski kapital u Srbiji sagledan kroz prizmu dostignutog nivoa obrazovanja mladih

Glavni sadržaj članka

Vlasta Kokotović Kanazir
https://orcid.org/0000-0002-8730-1150
Milena Panić
https://orcid.org/0000-0002-6316-7153
Marija Drobnjaković
https://orcid.org/0000-0002-1766-241X

Apstrakt

Dostignuti nivo obrazovanja stanovništva je pokazatelj ljudskog kapitala prepoznatog kao nosioca i jednog od presudnih pokretača društveno-ekonomskog razvoja, kao i izvora raznolikosti, što značajno utiče na tempo rasta. Srbiju karakteriše nivo obrazovanja opterećen brojnim problemima i nedostacima, koji se ogledaju kroz neusklađenost između obrazovanja i potražnje na tržištu rada. Većini radne snage nedostaju kompetencije koje bi bile u skladu sa tržištem rada. Ovo istraživanje je sprovedeno na nivou opština za period 1981-2022. Utvrđeni su obrazovni profili i urađena je analiza trenda za obrazovna postignuća izračunavanjem indeksa promene obrazovnih karakteristika. Utvrđivanje stepena iskorišćenosti ljudskog kapitala sprovedeno je primenom koeficijenta iskorišćenosti za mladu populaciju od 25-34 godine.


Tokom godina došlo je do značajnog smanjenja udela stanovništva bez obrazovanja ili sa nepotpunim osnovnim obrazovanjem, ali stanovništvo sa visokim obrazovanjem beleži višestruko povećanje, posebno u poslednje dve decenije. Popis stanovništva 2022. godine pokazao je značajno poboljšanje kvaliteta obrazovanja. Udeo stanovništva sa srednjim obrazovanjem iznosio je 53,08%, a evidentan je porast stanovništva sa visokim obrazovanjem (22%). Mlada visokoobrazovana populacija prepoznata je kao ključni element ljudskog kapitala. Udeo mladog stanovništva sa visokim obrazovanjem kreće se od 15,8% -71,5%, koje je pretežno locirano u Beogradskom regionu i Regionu Vojvodine. Mlada populacija sa tercijarnim stepenom obrazovanja na određenoj teritoriji predstavlja svojevrstan potencijal, a stepen njegove iskorišćenosti je rezultat pozicioniranja na tržištu rada. Prosečna vrednost koeficijenta iskorišćenja za Republiku Srbiju iznosi 69,9%. Najniže vrednosti registrovane su u Sjenici (53,3%), Doljevcu (52,2%), Priboju (58,2%), itd, dok Beogradski region karakterišu visoke vrednosti koeficijenta. Podaci o nezaposlenosti ukazuju na značajnu neusklađenost ponude poslova i potražnje u Srbiji, sa više od pet nezaposlenih na jedan ponuđeni posao. Najpovoljniji odnos je identifikovan u Beogradskom regionu, gde je svaki mladi nezaposleni mogao da konkuriše na 2-3 ponuđena posla. Uravnoteženi odnosi se detektuju i u Regionu Vojvodine, dok je mlada populacija u Regionu Južne i Istočne Srbije i Regionu Šumadije i Zapadne Srbije ograničena u zapošljavanju. Najugroženije su demografski male i nerazvijene opštine sa više od deset mladih nezaposlenih lica po jednom ponuđenom radnom mestu (Medveđa - 58,8; Tutin - 14,5; Osečina - 14,4; itd.).


U cilju temeljnog sagledavanja ljudskog razvoja, pristup kvantifikaciji ljudskog kapitala treba da obuhvati i druge dimenzije, kao što su demografska, društvena, zdravstvena, ekonomska, tehnološka (inovacija) itd. Stoga je širina istraživanja ljudskog kapitala ključna, kako bi se odredili njen stvarni potencijal i perspektiva razvoja.

Preuzimanja

Podaci o preuzimanju još uvek nisu dostupni.

Detalji članka

Kako citirati
Kokotović Kanazir, V., Panić, M. ., & Drobnjaković, M. (2024). Ljudski kapital u Srbiji sagledan kroz prizmu dostignutog nivoa obrazovanja mladih. Stanovništvo, 62(S1), S105–S129. https://doi.org/10.59954/stnv.625
Sekcija
Članci
Biografije autora

Vlasta Kokotović Kanazir, Geografski institut „Jovan Cvijić“ Srpske akademije nauka i umetnosti, Beograd

Naučni saradnik

Milena Panić, Geografski institut „Jovan Cvijić“ Srpske akademije nauka i umetnosti, Beograd

Naučni saradnik

Marija Drobnjaković, Geografski institut „Jovan Cvijić“ Srpske akademije nauka i umetnosti, Beograd

Viši naučni saradnik

Reference

Andrejević Panić, A., Ješić J., & Vukadinović, S. (2014). Povezivanje visokog obrazovanja i tržišta rada uz primenu inovacionog modela trostrukog heliksa. Poslovna ekonomija, 8(1), 217-238.

Avramović, Z. (2005). Dva veka obrazovanja u Srbiji. Beograd: Institut za pedagoška istraživanja.

Barro, R. J., & Sala-I-Martin, X. (1995). Technological Diffusion, Convergence, and Growth. Journal of Economic Growth, 2, 1–26. http://www.jstor.org/stable/40215930. DOI: https://doi.org/10.3386/w5151

Bartlett, W., & Arandarenko. M. (2012). The Labor Market, Skills and Growth in the Western Balkans: An Introduction. In M. Arandarenko and W. Bartlett (Eds.), Labor Market and Skills in Western Balkan (pp. 3-5). Belgrade: FREN - Foundation for the Advancement of Economics. https://connecting-youth.org/publications/publikim38.pdf

Bartlett, W., Johansen, J., & Gateli, D. (2012). Skills Gaps and Mismatches in the Western Balkans: A Comparative Analysis. In M. Arandarenko & W. Bartlett (Eds.), Labor Market and Skills in Western Balkan (pp. 19-35). Belgrade: FREN - Foundation for the Advancement of Economics. https://connecting-youth.org/publications/publikim38.pdf

Becker, G. S. (1964). Human Capital: A Theoretical and Empirical Analysis, with Special Reference to Education. Chicago: University of Chicago – Department of Economics.

Bella, N., & Belkachla, S. (2010). Impact of demographic trends on the achievement of the Millenium Development Goal of Universal Primary Education. Paris: UNESCO

Bobić, M., Vesković Anđelković, M., & Kokotović Kanazir, V. (2016). Study on external and internal migration of Serbia´s Citizens with particular focus on Youth. Belgrade: International organization for migration (IOM). https://serbia.iom.int/resources/study-external-and-internal-migration-serbias-citizens-particular-focus-youth-0

Dae-Bong, K. (2009). Human Capital and its measurement. The 3rd OECD World Forum on Statistics, Knowledge and Policy Charting Progress, Building Visions, Improving Life, Busan, 27-30 October, 2009. https://www.oecd.org/site/progresskorea/44109779.pdf

Đekić, I. (2015). Unapređenje ljudskog kapitala u Srbiji. Ekonomika, 61(3), 133-150. https://doi.org/10.5937/ekonomika1503133D DOI: https://doi.org/10.5937/ekonomika1503133D

Dondur, V. (2014). Zalog za budućnost. Glas. Beograd: Odeljenje društvenih nauka Srpske akademije nauka i umestnosti.

Đorđević, J., & Panić, M. (2007). Underdeveloped Areas - South Morava Region. Journal of the Geographical Institute “Jovan Cvijić” SASA, 56, 39-57. DOI: https://doi.org/10.2298/IJGI0756131D

Drobnjaković, M., Panić, M., & Đorđević, J. (2015). Traditional undeveloped municipalities in Serbia as a result of regional inequality. European Planning Studies, 24(5), 926–949. https://doi.org/10.1080/09654313.2015.1129396 DOI: https://doi.org/10.1080/09654313.2015.1129396

Drobnjaković, M., Panić, M., & Kokotović Kanazir, V. (2023). Prostorni i strukturni dispariteti radne snage u Srbiji. Kritika, 4(1), 167-187. https://doi.org/10.5281/zenodo.7983791

Drobnjaković, M., Panić, M., Kanazir Kokotović, V., & Javor, V. (2022). Spatial aspects of labor force formation: the interrelation of cohort turnover and net migration in Serbia. Eurasian Geography and Economics, 63, 543-559. https://doi.org/10.1080/15387216.2022.2052136 DOI: https://doi.org/10.1080/15387216.2022.2052136

Đukić Dejanović, S., Bjelobrk, G., Jovanović, N., & Đorđević Lj. (2018). Migracije studenata. Beograd: Kabinet ministra bez portfelja zaduženog za demografiju i populacionu politiku.

Đurđev, B. (1999). Problemi regionalnog demografskog rasta Srbije. Glasnik Srpskog geografskog društva, 79 (2), 21-32.

European Parliament (2000). The Lisbon Strategy 2000–2010. An analysis and evaluation of the methods used and results achieved. https://www.europarl.europa.eu/thinktank/en/document/IPOL-EMPL_ET(2010)440285

European Union (2010). Project Europe 2030 - Challenges and opportunities. A report to the European Council by the Reflection Group on the Future of the EU 2030. https://www.consilium.europa.eu/media/30776/qc3210249enc.pdf.

Eurostat (2024). Population by educational attainment level, sex and age (%) – main indicators. Eurostat database. https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/EDAT_LFSE_03__custom_853513/bookmark/table?lang=en&bookmarkId=773e39a3-bc1e-4a65-a24e-39e48f0bfb31

Galeković, S. (2011). Promjene u obrazovnoj strukturi ženskoga stanovništva u Republici Hrvatskoj od 1961. do 2006. godine. Kroatologija, 2(1), 42–58. https://hrcak.srce.hr/75493

Goujon, A. (2003). Education as a dimension in forecasting: Multi-state population projections by education and future Literate Life Expectancy ─ Methodology, applications, and results. Vienna: University of Vienna.

Jokić, V., Dželebdžić, O., & Petovar, K. (2015). Human Capital and its Spatial Distribution as Limiting Factors for Balanced Development of Serbia. Spatium 34, 46–55. https://doi.org/10.2298/SPAT1534046J DOI: https://doi.org/10.2298/SPAT1534046J

Karaman Aksentijević, N. (2012). Ljudski potencijali i ekonomski razvoj. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet Rijeka.

Kc, S., Barakat, B., Goujon, A., Skirbekk, V., Sanderson W., & Lutz, W. (2010). Projection of populations by level of educational attainment, age and sex for 120 countries for 2005-2050. Demographic Research, 22, 383–472. https://doi.org/10.4054/DemRes.2010.22.15 DOI: https://doi.org/10.4054/DemRes.2010.22.15

Keeley, B. (2007). Human Capital How what you know shapes your life. Paris: OECD Publishing. DOI: https://doi.org/10.1787/9789264029095-en

Kokotović Kanazir, V., Panić, M., & Drobnjaković, M. (2024). Spatial Distribution of Human Capital in Serbia: Empirical Analysis with Special Reference to Education. In K. N. Zafeiris, B. Kotzamanis, & C. Skiadas, C. (eds.), Population Studies in the Western Balkans. European Studies of Population, vol 26 (pp. 179–210). Cham: Springer. https://doi.org/10.1007/978-3-031-53088-3_8 DOI: https://doi.org/10.1007/978-3-031-53088-3_8

Laskowska, I., & Dańska-Borsiak, B. (2016). The Importance Of Human Capital For The Economic Development Of EU Regions. Comparative Economic Research, 19(5), 63–79. https://doi.org/10.1515/cer-2016-0038 DOI: https://doi.org/10.1515/cer-2016-0038

Liu, G. (2011). Measuring the stock of human capital for comparative analysis: an application of the lifetime income approach to selected countries. Paris: OECD Publishing (OECD Statistics Working Papers 41). http://ina.bnu.edu.cn/docs/20140604162202045374.pdf

Lutz, W., & Gailey, N. (2020). Depopulation as a Policy Challenge in the Context of Global Demographic Trends. UNFPA, UNDP.

Lutz, W., & Goujon, A. (2001). The World’s Changing Human Capital Stock: Multi-State Population Projections by Educational Attainment. Population and Development Review, 27(2), 323–339. http://www.jstor.org/stable/2695213 DOI: https://doi.org/10.1111/j.1728-4457.2001.00323.x

Lutz, W., & KC, S. (2010). Dimensions of global population projections: what do we know about future population trends and structures? Philosophical Transactions of the Royal Society B, 365(1554), 2779–2791. https://doi.org/10.1098/rstb.2010.0133 DOI: https://doi.org/10.1098/rstb.2010.0133

Lutz, W., & Sanderson, W.C. (2001). Toward a Concept of “Population Balance” Considering Age-Structure, Human Capital, and Intergenerational Equity. IIASA Interim Report. Laxenburg: IIASA (IR-01-003). https://pure.iiasa.ac.at/id/eprint/6517/7/IR-01-003.pdf

Lutz, W., Amran, G., Bélanger, A., Conte, A., Gailey, N., Ghio, D., … Stonawski, M. (2019). Demographic Scenarios for the EU - Migration, Population and Education. Luxembourg: Publications Office. https://dx.doi.org/10.2760/590301 DOI: https://doi.org/10.2760/590301

Lutz, W., Goujon, A., KC, S., & Sanderson, W. C. (2007). Reconstruction of populations by age, sex and level of educational attainment for 120 countries for 1970-2000. Vienna Yearbook of Population Research, 5, 193–235. https://doi.org/10.1553/populationyearbook2007s193 DOI: https://doi.org/10.1553/populationyearbook2007s193

Lutz, W., Goujon, A., Kc, S., Stonawski, M., & Stilianakis, N. (2018). Demographic and Human Capital Scenarios for the 21st Century: 2018 assessment for 201 countries. Luxembourg: Publications Office of the European Union. https://doi.org/10.2760/41776

Lutz, W., Sanderson, W. C., & Scherbov, S. (2004). The End of World Population Growth in the 21st Century: New Challenges for Human Capital Formation and Sustainable Development. London – Sterling: Earthscan.

Lutz, W., Sanderson, W., & Scherbov, S. (2001). The end of world population growth. Nature, 412(6846), 543–545. https://doi.org/10.1038/35087589 DOI: https://doi.org/10.1038/35087589

Nikitović, V. (Ed.). (2015). The population of Serbia at the beginning of the 21st century. Belgrade: Statistic Office of the Republic of Serbia (in Serbian).

Nikitović, V. (2018). Značaj političkog odgovora za demografsku budućnost Srbije. In V. Kostić, S. Đukić Dejanović & M. Rašević (Eds.), Ka boljoj demografskoj budućnosti Srbije (pp. 210-221). Belgrade: Srpska akademija nauka i umetnosti.

OECD (1998). Human Capital Investment: An international Comparison. Paris: OECD. DOI: https://doi.org/10.1787/9789264162891-en

OECD (2001). Human Capital: How what you know shapes your life. OECD Insights. Paris: OECD.

OECD (2007). Education at a Glance. Paris: OECD. https://www.oecd.org/education/skills-beyond-school/39313286.pdf

OECD (2018). Education at a Glance 2018: OECD Indicators. Paris: OECD Publishing. DOI: https://doi.org/10.1787/eag-2018-en

OECD (2020). OECD International Migration Database. OECD Stat. https://stats.oecd.org/Index.aspx?DataSetCode=MIG.

Panić, M., Drobnjaković, M., Stojiljković, G., Kokotović Kanazir, V., & Doljak, D. (2022). Nighttime lights - innovative approach for identification of temporal and spatial changes in population distribution. Journal of the Geographical Institute “Jovan Cvijić” SASA, 72(1), 51-66. https://doi.org/10.2298/IJGI2201051P DOI: https://doi.org/10.2298/IJGI2201051P

Pantelić, M., Stojanović, V., & Stojsavljević, R. (2014). Unemployment as a major issue in Vojvodina Province: A case study of Kikinda municipality. Geographica Timisiensis, 23(2), 51-61.

Pecelj, G. (1963). Nivo školskog obrazovanja stanovništva Jugoslavije. Stanovništvo 1(2), 186–223.

Psacharopoulos, G. (1996). Economics of Education: A Research Agenda. Economics of Education Review, 15(4), 339–344. DOI: https://doi.org/10.1016/S0272-7757(96)00025-8

Smith, A. (1937). The Wealth of Nations. Random House, Inc.

Statistical Office of the Republic of Serbia (1981). Educational attainment and literacy. Belgrade: Statistical Office of the Republic of Serbia.

Statistical Office of the Republic of Serbia (2021). Municipalities and Regions in the Republic of Serbia 2020. https://publikacije.stat.gov.rs/G2020/Pdf/G202013047.pdf

Statistical Office of the Republic of Serbia (2023). 2022 Census of population, households and dwellings. Educational attainment, literacy and computer literacy – Data by municipalities and cities. https://publikacije.stat.gov.rs/G2023/PdfE/G20234006.pdf

Speringer, M. (2012). Survival of the Fittest!? Multi-State Population Projections by Education for the EU and the European “Newbies” - Croatia, Macedonia, Montenegro and Turkey. Wien: Universität Wien.

Stojilković Gnjatović, J., & Devedžić, M. (2016). Certain characteristics of population ageing using a prospective approach: Serbia as a case study. Vienna Yearbook of Population Research, 14, 89–106. https://doi.org/10.1553/populationyearbook2016s089 DOI: https://doi.org/10.1553/populationyearbook2016s089

Strategy for youth in the Republic of Serbia for the period from 2023 to 2030 (2023, January 26). https://mto.gov.rs/extfile/sr/1829/EN%20Youth%20Strategy%20in%20the%20Republic%20of%20Serbia%20for%20the%20period%20from%202023%20to%202030.pdf.

Strategy for the development of education and upbringing in the Republic of Serbia until 2030 (2021, June 23). https://pravno-informacioni-sistem.rs/eli/rep/sgrs/vlada/strategija/2021/63/1/reg (in Serbian).

Sundać, D., & Krmpotić, I. (2009). Vrijednosti ljudskog kapitala u Hrvatskoj – usporedba sa ostalim Evropskim zemljama. Ekonomski pregled, 60 (7-8), 315–331. https://hrcak.srce.hr/40480

Šantić, D., & Antić, M. (Eds.). (2019). Istraživanje stavova i namera stanovništva o preseljavanju i utvrđivanje uticaja migracija na demografsko starenje u četiri jedinice lokalne samouprave, s ciljem formulisanja preporuka za kreiranje mera populacione politike. Beograd: Univerzitet u Beogradu – Geografski fakultet. http://www.mdpp.gov.rs/doc/Geografski-fakultet-ISTRAZIVANGE-MIGRACIJA-2019.pdf

Šobot, A. (2015). Educational characteristics of the population. In V. Nikitović (ed.), Population of Serbia at the beginning of the 21st century (pp. 168-191). Belgrade: Statistical Office of the Republic of Serbia (in Serbian).

Šuković, D. (2013). Reforma penzionog sistema i problem starenja populacije. Stanovništvo, 51(1), 90-102. https://doi.org/10.2298/STNV1301091S DOI: https://doi.org/10.2298/STNV1301091S

UNDP (2020). Human Development Report 2020. The Next Frontier: Human Development and the Anthropocene. New York: United Nation Development Programme. http://hdr.undp.org/en/content/human- development-report-2020

Vukašinović, A. (2017). Utjecaj ljudskog kapitala na kvalitetu obrazovnog sustava (disertacija). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:82150

World Bank (2020a). The Human Capital Index 2020 Update: Human Capital in the Time of COVID-19. Washington, DC. http://hdl.handle.net/10986/34432

World Bank (2020b). The Utilisation-Adjusted Human Capital Index (UHCI). Policy Research Working Papers. https://doi.org/10.1596/1813-9450-9375 DOI: https://doi.org/10.1596/1813-9450-9375