Uzroci porasta broja korisnika odsustva povodom rođenja deteta u Srbiji
Bočna strana članka
Glavni sadržaj članka
Apstrakt
Poslednjih godina rashodi za odsustvo povodom rođenja deteta (OPRD), posmatrano kao učešće u BDP, su se više nego udvostručili – sa 0,3% u 2002. godini na 0,7% u 2015. godini. Ovaj rast se prvenstveno može pripisati rastu broja korisnika OPRD ‒ sa oko 24 hiljade na preko 40 hiljada u posmatranom periodu.
Jedan od jasnih razloga rasta broja korisnika je produžetak odsustva za treće i dete višeg reda rođenja u 2006. na dve godine, što objašnjava rast od oko 3,5 hiljada korisnika, kao i nerealno visok prosečan mesečni broj korisnika odsustva za posebnu negu deteta – 2,8 hiljada u drugoj polovini 2015. Rast se jednim delom može objasniti i fiktivnim prijavljivanjem u formalni radni odnos tokom trudnoće.
Dva su veoma važna nedostatka sistema OPRD koji zajedno dovode do konstantnog neutemeljenog povećanja broja korisnika. Prvi je nedostatak fleksibilnosti u prepoz-navanju nestandardnih aranžmana zaposlenja kao osnove za ostvarivanje prava, ali i u smislu korišćenja odsustva. Drugi je način obračuna naknade koji ostavlja mogućnost zloupotrebe i način dodeljivanja odsustva za posebnu negu deteta koji dovodi do evidentne greške uključenosti.
Moguća su dva pravca reforme OPRD. Prvi uključuje izmene načina obračuna naknade tako što bi se produžio obračunski period, a što bi onemogućilo zloupotrebe, revidiranje kriterijuma i načina dodele odsustva radi posebne nege deteta i omogućavanje prava licima sa fleksibilnim/nestandardnim zaposlenjem. Druga grupa preporuka se odnosi na uvođenje fleksibilnijih formi korišćenja odsustva za negu deteta.
Preuzimanja
Detalji članka
Centar za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka
Reference
AKGUNDUZ, Y. E., & PLANTENGA, J. (2013). Labour market effects of parental leave in Europe. Cambridge Journal of Economics 37(4): 845–862. https://doi.org/10.1093/cje/bes052
BAKER, M., & MILLIGAN, K. (2008). Maternal employment, breastfeeding, and health: Evidence from maternity leave mandates. Journal of Health Economics 27(4): 871– 887. DOI: 10.3386/w13188
BERGER, L. M., & WALDFOGEL, J. (2004). Maternity leave and the employment of new mothers in the United States. Journal оf Population Economics 17(2): 331-349. http://www.jstor.org/stable/20007911
BERGER, L. M., HILL, J., & WALDFOGEL, J. (2005). Maternity leave, early maternal employment and child health and development in the US. The Economic Journal, 115(501): F29-F47. DOI: 10.1111/j.0013-0133.2005.00971.x
ESTES, S. B., & MICHAEL, J. (2005). Work-family policies and gender inequality at work. Chestnut Hill, Georgia: Sloan Work and Family Research Network (Sloan network encyclopedia entry 2005). https://workfamily.sas.upenn.edu/wfrn-repo/object/q8hs4no9i934jm6r
EVERTSSON, M., & DUVANDER, A. Z. (2010). Parental leave ‒ Possibility or trap? Does family leave length effect Swedish women’s labour market opportunities? European Sociological Review 27(4): 435-450. https://doi.org/10.1093/esr/jcq018
FERRARINI, T. (2003). Parental leave institutions in eighteen post-war welfare states Stockholm: Swedish Institute for Social Research (Doctoral thesis). http://su.diva-portal.org/smash/record.jsf?pid=diva2%3A199147&dswid=-544
GEHRINGER, A., & KLASEN, S. (2017). Labor Force Participation of Women in the EU – What Role do Family Policies Play? Labor 31(1): 15–42. doi:10.1111/labr.12085
ILO (2010). Maternity at work: a review of national legislation / International Labour Office, Conditions of Work and Employment Branch. Geneva: ILO. http://www.ilo.org/global/publications/ilo-bookstore/order-online/books/WCMS_124442/lang--en/index.htm
KANJUO MRČELA, A., & ČERNIGOJ SADAR, N. (2012). Problemi roditelja pri usklađivanju plaćenog rada i obiteljskog života u Sloveniji. Revija za socijalnu politiku 19(1): 49-71. doi:10.3935/rsp.v19i1.927
KLERMAN, J. A., & LEIBOWITZ, A. (1997). Labor supply effects of state maternity leave legislation. In F. D. Blau & R. G. Ehrenberg (eds.), Gender and family issues in the workplace (pp. 65-86). New York: Russell Sage Foundation.
KOSLOWSKI, A., BLUM, S. & MOSS, P. (2016). International Review of Leave Policies and Research 2016. Vienna: University of Vienna, Austrian Institute for Family Studies. http://www.leavenetwork.org/lp_and_r_reports/
LALIVE, R., & ZWEIMÜLLER, J. (2009). How Does Parental Leave Affect Fertility and Return to Work? Evidence from Two Natural Experiments. Quarterly Journal of Economics 124(3): 1363-1402. http://www.jstor.org/stable/40506259
MATKOVIĆ, G., B. MIJATOVIĆ, K. STANIĆ (2014). Family/children cash benefits in Serbia: The analysis and policy recommendations. Stanovništvo 52(2): 1-20. https://doi.org/10.2298/STNV1402001M
OECD (2011). Doing Better for Families. OECD Publishing. Paris: The Organisation for Economic Co-operation and Development. http://www.oecd.org/social/soc/doingbetterforfamilies.htm
OECD (2017). OECD family database (electronic resource). Paris: OECD. http://www.oecd.org/els/family/database.htm
RUHM, C. J. (1998). The economic consequences of parental leave mandates: Lessons from Europe. The Quarterly Journal of Economics 113(1): 285–317. DOI: 10.1162/003355398555586
RUHM, C. J. (2000). Parental Leave and Child Health. Journal of Health Economics 19(6): 931‒960. https://doi.org/10.1016/S0167-6296(00)00047-3
RZS (2013). Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. u Republici Srbiji – Knjiga 7: Ekonomska aktivnost. Beograd: Republički zavod za statistiku Srbije. http://popis2011.stat.rs/?page_id=2134&lang=lat
RZS (2014). Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. u Republici Srbiji – Knjiga 19: Ekonomski aktivno stanovništvo koje obavlja zanimanje. Beograd: Republički zavod za statistiku Srbije. http://popis2011.stat.rs/?page_id=2134&lang=lat
RZS (2006-2015). Demografska statistika u Republici Srbiji. Beograd: Republički zavod za statistiku Srbije. http://www.stat.gov.rs/WebSite/Public/PageView.aspx?pKey=164
RZS (2016). Podaci po oblastima – zaposlenost i zarade (elektronski izvor). Beograd: Republički zavod za statistiku Srbije. http://www.stat.gov.rs/WebSite/Public/PageView.aspx?pKey=26
STANIĆ, K. (2014). Odsustva povodom rođenja deteta. U G. Matković i dr. (ur.), Novčana davanja za decu i porodice sa decom u Srbiji ‒ analiza i preporuke (str. 106-131). Beograd: CSP/CLDS/UNICEF. http://csp.org.rs/sr/publikacije/izveštaji.html
TANAKA, S. (2005). Parental leave and child health across OECD countries. The Economic Journal 115(501): F7-F28. DOI: 10.1111/j.0013-0133.2005.00970.x
TOMANOVIĆ (2012). Tranzicije u porodičnom domenu. U S. Tomanović, D. Stanojević, I. Jarić, D. Mojić, S. Dragišić Labaš, M. LjubičIć, I. Živadinović (ur.) Mladi – naša sadašnjost. Istraživanje socijalnih biografija mladih u Srbiji (str. 127-147). Beograd: Čigoja i Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta. http://wbc-inco.net/object/news/11624/attach/Youth-Our_Present.pdf
WALDFOGEL, J., HIGUCHI, Y., & ABE, M. (1999). Family Leave Policies and Women's Retention after Childbirth: Evidence from the United States, Britain, and Japan. Journal of Population Economics 12(4): 523‒545. http://www.jstor.org/stable/20007648