Doseljavanje iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku: Migracioni obrasci doseljenika u Zagrebu
Bočna strana članka
Glavni sadržaj članka
Apstrakt
Prema popisima stanovništva od 1948. među stanovnicima Hrvatske rođenima u inostranstvu najviše je doseljenih iz Bosne i Hercegovine (BiH). U radu se analiziraju migracioni tokovi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske u poslednjih šezdeset godina te demografski podaci o doseljenicima u Republiku Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine, što se dodatno podupire rezultatima istraživanja „Uticaj doseljavanja iz Bosne i Hercegovine na sociodemografski razvoj hrvatskih urbanih regija“. Anketno istraživanje sprovedeno je 2014. u Sesvetama, „doseljeničkoj“ gradskoj četvrti Zagreba, na ciljanom uzorku stanovnika Hrvatske starijih od 18 godina, a rođenih u Bosni i Hercegovini. U radu se donose rezultati vezani uz njihovu migracionu istoriju (vreme i motivi iseljavanja, mesto odakle su se doselili i ranije migraciono iskustvo te namera o trajnom ostanku u Hrvatskoj), te odabrane transnacionalne aktivnosti. Sprovedene analize ukupnog iseljavanja iz Bosne i Hercegovine upućuju na postojanje dva osnovna motiva doseljavanja u Hrvatsku: do kraja 1980-ih migracije su prvenstveno bile pokrenute ekonomskom nerazvijenošću zemlje porekla, dok se 1990-ih menja migracioni obrazac, te umesto radnih dominiraju prisilne migracije uzrokovane ratom u BiH. Ispitanici u istraživanju u najvećoj proporciji su se u Hrvatsku doselili u 1990-ima te su u najvećem udelu etnički Hrvati, a gotovo svi imaju hrvatsko državljanstvo. Gotovo dve trećine ispitanika (63,1%) do konačnog preseljenja u Hrvatsku nije imalo nikakvo migraciono iskustvo, a preko 90% njih namerava da trajno ostane živeti u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazuju aktivne transnacionalne veze doseljenika koje pripadaju društvenoj i kulturnoj kategoriji aktivnosti.
Preuzimanja
Detalji članka
Centar za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka
Reference
BAUBÖCK, R. (1996). Cultural Minority Rights for Immigrants. The International Migration Review 30(1): 203‒250. https://doi.org/10.2307/2547468
BHAS (2016). Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini, 2013. rezultati popisa. Sarajevo: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine.
BHAS (2018). Demografija 2014 (elektronski izvor). Sarajevo: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. http://www.bhas.ba/tematskibilteni/DEMOGRAFIJA_2015_BH_web.pdf
CVITKOVIĆ, I. (2017). Nacionalna i konfensionalna slika Bosne i Hercegovine. U I. Cvitković (ur.), Demografske i etničke promjene u BiH (str. 27-47). Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. https://doi.org/10.5644/PI2017.172.02
DEP (2016). Bosna i Hercegovina – Izvještaj o razvoju 2015. Sarajevo: Vijeće ministara, Direkcija za ekonomsko planiranje. http://www.dep.gov.ba/razvojni_dokumenti/izvjestaji/?id=1783
DZS (1996). Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 1991. Stanovništvo prema mjestu rođenja, narodnosti i spolu: po županijama, dokumentacija 889. Zagreb: Državni zavod za statistiku.
DZS (2004). Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001 (elektronski izvor). Zagreb: Državni zavod za statistiku. https://www.dzs.hr/hrv/censuses/Census2001/census.htm
DZS (2013). Popis stanovništva, kućanstva i stanova 2011 (elektronski izvor). Zagreb: Državni zavod za statistiku. https://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/censuslogo.htm
DZS (2013-2018). Migracije stanovništva Republike Hrvatske, priopćenja (elektronski izvor). Zagreb: Državni zavod za statistiku. https://www.dzs.hr/
HIERONYMI, O. (2005). Identity, integration and assimilation: factors of success and failure of migration. Refugee Survey Quarterly 24(4): 132‒150. https://doi.org/10.1093/rsq/hdi095
IDN CDI (1968). Demografski i ekonomski aspekti prostorne pokretljivosti stanovništva. Beograd: Savezni biro za poslove zapošljavanja.
IDN CDI (1971). Migracije stanovništva Jugoslavije. Beograd: Institut društvenih nauka – Centar za demografska istraživanja.
KLEMPIĆ BOGADI, S. & LAJIĆ, I. (2014). Suvremena migracijska obilježja statističkih jedinica Republike Hrvatske. Migracijske i etničke teme 30(3): 437‒477. https://doi.org/10.11567/met.30.3.7
KOSTIĆ, R. (2013). Istraživanje trendova u transnacionalnim praksama migranata potaknutih sukobom: Bosanci u Švedskoj i njihove aktivnosti usmjerene k Bosni i Hercegovini. U M. Emirhafizović, E. Ćosić, A. Osmić i V. Repovac-Pašić (ur.), Migracije iz Bosne i Hercegovine (str. 35-44). Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu, Fakultet političkih nauka, Institut za društvena istraživanja i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Sektor za iseljeništvo.
KUTI, S., & BOŽIĆ, S. (2016). Transnacionalni socijalni prostori – Migrantske veze preko granice Hrvatske. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
MARKOTIĆ, A. (1996). Hrvati u Bosni i Hercegovini (ratno raspučenje ili dekroatizacija Bosne). U Z. Pepeonik (ur.), Zbornik radova I. hrvatskog geografskog kongresa (str. 221‒227). Zagreb: Hrvatsko geografsko društvo.
MARKOTIĆ, A. F. (2000). Utjecaj ratnog egzodusa iz BiH na promjene u ukupnom broju stanovnika Hrvatske 1991–1997. godine. U D. Pejnović (ur.), Zbornik radova 2. hrvatskog geografskog kongresa (str. 213-221). Zagreb: Hrvatsko geografsko društvo.
MESIĆ, M. (2002). Tokovi i teorije. Zagreb: Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta.
MSB (2017). Migracijski profil Bosne i Hercegovine za 2016. godinu. Sarajevo: Sektor za imigraciju Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine. http://www.msb.gov.ba/PDF/MIGRACIJSKI_PROFIL_2016_2HRV.pdf
MSB (2018). Migracijski profil Bosne i Hercegovine za 2017. godinu. Sarajevo: Sektor za imigraciju Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine. https://dijaspora.mhrr.gov.ba/wp-content/uploads/2018/05/MIGRACIONI-PROFIL_2017_-HRV.pdf
MILOJEVIĆ, A. (1986). Mobilnost radne snage u Jugoslaviji – Zapošljavanje iz Bosne i Hercegovine u drugim republikama i pokrajinama. Banja Luka: Ekonomski institut.
NARODNE NOVINE (2018a). Zakon o hrvatskom državljanstvu, pročišćeni tekst zakona. Narodne novine 53/91, 70/91, 28/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11, 110/15 (elektronski izvor). Zagreb: Zakon.HR, Pročišćeni tekstovi zakona. https://www.zakon.hr/z/446/Zakon-o-hrvatskom-dr%C5%BEavljanstvu
NARODNE NOVINE (2018b). Zakon o potvrđivanju ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o dvojnom državljanstvu (elektronski izvor). Zagreb: Narodne novine, Međunarodni ugovori Republike Hrvatske 09/07. http://digured.srce.hr/arhiva/263/33322/www.nn.hr/clanci/medjunarodni/2007/117.htm
OLIVIERA-ROCA, M. (1981). Stanovnici drugih republika i autonomnih pokrajina zaposleni u udruženom radu SR Hrvatske. Rasprave o migracijama, br. 75. Zagreb: Centar za istraživanje migracija.
PEJANOVIĆ, M. (2017). Promjena etničke strukture opština u Bosni i Hercegovini prema popisu stanovništva 2013. godine. U. I. Cvitković (ur.), Demografske i etničke promjene u BiH (str. 70-92). Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. https://doi.org/10.5644/PI2017.172.05
PEPEONIK, Z. (2000). Stanovništvo Republike Hrvatske 1991. godine rodom iz Bosne i Hercegovine. U D. Pejnović (ur.), Zbornik radova 2. Hrvatskog geografskog kongresa (str. 201-212). Zagreb: Hrvatsko geografsko društvo.
PETROVIĆ, R. (1987). Migracije u Jugoslaviji i etnički aspekt. Beograd: Istraživačko-izdavački centar SSO Srbije.
SZS (1955). Popis stanovništva 1948. ‒ Knjiga VI: Stanovništvo po rodnom kraju. Beograd: Savezni zavod za statistiku.
SZS (1967). Popis stanovništva 1961. ‒ Knjiga VI: Vitalna, etnička i migraciona obeležja, rezultati za opštine. Beograd: Savezni zavod za statistiku.
SZS (1974). Popis stanovništva i stanova 1971., Stanovništvo ‒ Knjiga I: Vitalna, etnička i migraciona obeležja, rezultati po republikama i pokrajinama. Beograd: Savezni zavod za statistiku.
VLADA RH (1995). Prognanici i izbjeglice u Republici Hrvatskoj – studeni 1995. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske, Ured za prognanike i izbjeglice. http://digured.srce.hr/arhiva/1584/106779/izvj_izbjeglice_studeni95.pdf
VLADA RH (1996). Izvješće Ureda za prognanike i izbjeglice o skrbi za prognanike, povratnike i izbjeglice u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja 1996. godine, Zagreb. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske, Ured za prognanike i izbjeglice.
VLADA RH (1998). Izvješće Vlade RH o dosadašnjem tijeku povratka i zbrinjavanju prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba (elektronski izvor). Zagreb: Narodne novine 92/1998. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_07_92_1248.html