Narodnost u popisima. Promjenljiva i nestalna kategorija

Apstrakt

Pitanje o nacionalnoj pripadnosti bilo je postavljeno u svim popisima SFRJ, kao i u prvom popisu u državama nastalim nakon njenog raspada. Analizirajući popise, može se zaključiti da je to kategorija koja je podložna promjenama. Nije se mijenjao samo način postavljanja pitanja u popisima, nego broj kategorija nacionalnosti i njihov redoslijed u objavljenim popisnim rezultatima. Ovisilo je to uglavnom o državnoj politici, i o političkoj situaciji koja je prethodila popisima. Budući da je odgovor na pitanje o nacionalnosti subjektivni kriterij, a on se upisivao prema slobodno izraženoj nacionalnoj pripadnosti stanovnika koja je zagarantirana Ustavom, često se dogadjalo da su se ista lica različito izjašnjavala od popisa do popisa, a isto tako neke su kategorije nacionalnosti nastajale, a neke nestajale.

Iako su u SFRJ narodi i narodnosti bili ravnopravni, ipak se indirektno, u objavljenim rezultatima ukazivalo na postojanje ovih dviju kategorija. U novonastalim državama, medjutim promijenio se način postavljanja pitanja o nacionalnoj pripadnosti, promijenjen je njihov broj i redoslijed, i ponovno se uveo pojam "nacionalna manjina", ukazujući tako, bez sumnje, na drugačiji položaj narodnosti (osim većinske) nego što je bio u bivšoj Jugoslaviji.