Socio-demografski činioci i upotreba psihoaktivnih supstanci u adolescenciji

Glavni sadržaj članka

Mia Marić

Apstrakt

Pojava rizičnih ponašanja karakteristična je za adolescentski uzrast. Od svih oblika rizičnog ponašanja u adolescenciji, naročito se izdvaja upotreba psihoaktivnih supstanci – cigareta, alkohola i ilegalnih psihoaktivnih sredstava, kako po učestalosti upotrebe, tako i zbog posledica koje ostavlja na razvoj mladih. Ovakva ponašanja kod adolescenata sve više dobijaju epidemiološki karakter, pre svega zahvaljujući karakteristikama društvenog konteksta u kome mladi odrastaju.


Osnovni cilj istraživanja, koje je sprovedeno u okviru doktorske disertacije autora, jeste utvrđivanje odnosa relevantnih socio-demografskih činilaca: pola, uzrasta, školskog uspeha, materijalnog statusa i mesta stanovanja ispitanika, sa pojavom upotrebe tri vrste psihoaktivnih sredstava – cigareta, alkohola i droga kod adolescenata. Uzorak pripada nekliničkoj populaciji, i činilo ga je 529 adolescenata, učenika 2. i 4. razreda srednje škole. Podaci su prikupljeni uz pomoć Skale upotrebe PAS kod adolescenata, koja je konstruisana za potrebe ovog istraživanja, kao i pomoću seta pitanja namenjenih registrovanju socio-demografskih varijabli.


Dobijeni podaci pokazuju povezanost tri ispitivane socio-demografske varijable sa pojavom upotrebe psihoaktivnih sredstava u adolescenciji, a to su pol, uzrast i školski uspeh ispitanika. Pol je povezan sa upotrebom alkohola i droga, pa je tako dobijeno da su adolescenti muškog pola skloniji upotrebi alkohola i droga. Uzrast je povezan sa upotrebom sve tri vrste psihoaktivnih sredstava – stariji adolescenti su skloniji korišćenju cigareta, alkohola i droga. I školski uspeh ispitanika povezan je sa upotrebom sve tri kategorije psihoaktivnih sredstava – sa padom uspeha raste verovatnoća upotrebe sve tri vrste psihoaktivnih supstanci u adolescenciji. Mogućnost primene nalaza ogleda se na polju primarne prevencije i zaštite zdravlja mladih.

Preuzimanja

Podaci o preuzimanju još uvek nisu dostupni.

Detalji članka

Kako citirati
Marić, M. (2011). Socio-demografski činioci i upotreba psihoaktivnih supstanci u adolescenciji. Stanovništvo, 49(2), 91–113. https://doi.org/10.2298/STNV1102091M
Broj časopisa
Sekcija
Članci

Reference

ANDERSSON, B., et al. (2007). Alcohol and Drug Use among European 17-18 Year Old Students – Data from the ESPAD Project (Stockholm: The Swedish Council for Information on Alcohol and Other Drugs, CAN, and the Pompidou Group at the Council of Europe).

BLUM, R. W., K. MMARI (2004). "Adolescent Health From an International Perspective", in: R. M. Lerner, L. Steinberg (eds.) Handbook of Adolescent Psychology (Hoboken, New Jersey: John Wiley & Sons, Inc), 553-586.

CHASSIN, L., et al. (2004). "Adolescent Substance Use", in R. M. Lerner, L. Steinberg (eds.), Handbook of Adolescent Psychology (Hoboken, New Jersey: John Wiley & Sons, Inc), 665-696.

DAVISON, G. C., J.M. NEALE (1999). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja (Jastrebarsko: Naklada Slap).

DRAGIŠIĆ-LABAŠ, S., M. MILIĆ (2006). Bolesti zavisnosti kao bolesti društva, porodice i pojedinca: Kritika nečinjenja (Beograd: Institut za neuropsihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević").

HIBBEL, B., et al. (2009). The 2007 ESPAD Report – Substance Use among Students in 35 European Countries (Stockholm: The Swedish Council for Information on Alcohol and Other Drugs, CAN).

JOHNSTON, et al., (2008). Monitoring thе Future National Results on Adolescent Drug Use – Overview of Key Findings 2007, NIH Publication No. 08-6418 (Bethesda, MD: National Institute on Drug Abuse).

KAPOR-STANULOVIĆ, N. (1988). Na putu ka odraslosti – psihički razvoj i psihosocijalni aspekti zdravlja mladih (Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva).

KOSIĆ, D., et al. (2009). Evropska agencija za kontrolu droga i bolesti zavisnosti (EMCDDA) Srbija – Pregled za zemlju 2009 (Luksemburg: Publications Office of the European Union).

MANZONI, M. J. et al., (2005). Projekat školske ankete o upotrebi alkohola i drugih droga među mladima u Srbiji 2005 (Beograd: Ministarstvo zdravlja Republike Srbije).

MARIĆ, M. (2011). Činioci upotrebe psihoaktivnih supstanci u adolescenciji, doktorska disertacija (Novi Sad: Filozofski fakultet).

RONČEVIĆ, N., (2001). "Zdravlje adolescenata i rizično ponašanje", Zbornik Matice Srpske za društvene nauke, 21(8): 110-111.

ŠOLAJA, D. (2007). Droga i mladi (Ruma: Srpska knjiga).

VUJOVIĆ, M. (1999). Bolesti zavisnosti kod dece i omladine (Novi Sad: Lito Studio).

WENAR, C. (2003). Razvojna psihopatologija i psihijatrija – od dojenačke dobi do adolescencije (Jastrebarsko: Naklada Slap).

YRBSS (2005). Youth Risk Behavior Surveilance System (YRBSS), preuzeto sa: http://www.cdc.gov/HealthyYouth/yrbs/index.htm