Uzroci smrti u Srbiji od sredine 20. veka

Glavni sadržaj članka

Ivan Marinković

Apstrakt

Struktura vodećih uzroka smrti u Srbiji se za pola veka znatno promenila. Bolesti, koje su nekoliko decenija ranije predstavljale glavnu pretnju za stanovništvo, sada su na nivou statističke greške. U prvom delu rada аnaliziraju se podaci o smrtnosti stanovništva po uzroku smrti za stanovništvo Srbije (bez Kosova i Metohije) od 1950. do 2009. godine. Odabrani su vodeći uzroci smrti, koji su učestvovali ili učestvuju u ukupnoj smrtnosti stanovništva sa više od 1%, odnosno gde su apsolutni godišnji iznosi veći od 1.000 umrlih. Ukupno se poredi deset uzroka smrti. Drugi deo podrazumeva detaljniju analizu koja se odnosi na podatke od 1975. godine za tri najvažnija uzroka smrti u Srbiji. U radu je prvenstveno korišćen demografski metod analize podataka. Izračunate su stope smrtnosti na 100.000 stanovnika za određene uzroke smrti i specifične stope po starosti i polu za vodeće uzroke smrti, kao i njihov udeo u ukupnoj smrtnosti stanovništva. Osnovni cilj rada je da se ukaže na vezu starosno-polne strukture stanovništva i osnovnih uzroka smrti, ali i na nedovoljnu prosvećenost stanovništva, naročito u određenim delovima Republike, kao i na značaj redovnog lekarskog pregleda, usled čega su vrednosti očekivanog trajanja života pri živorođenju na dosta nižem nivou nego što je to kod najrazvijenijih zemalja sveta.

Preuzimanja

Podaci o preuzimanju još uvek nisu dostupni.

Detalji članka

Kako citirati
Marinković, I. (2012). Uzroci smrti u Srbiji od sredine 20. veka. Stanovništvo, 50(1), 89–106. https://doi.org/10.2298/STNV1201089M
Broj časopisa
Sekcija
Članci

Reference

CASSELLI, G. F. MESLE, J. VALLIN (2002). "Epidemiologic Transition Theory Exceptions", Genus: Jounal of Population Sciences, 58(1), pp.9-51.

MARINKOVIĆ, I. (2010a) "Grupisanje zemalja prema vodećim uzrocima smrti u svetu početkom 21. veka", Stanovništvo, 48(1), pp. 75-101.

MARINKOVIĆ, I. (2010b). "Razlike u smrtnosti stanovništva centralne Srbije i Vojvodine", Zbornik Matice Srpske za društvene nauke, 131, pp. 359-368.

MESLE, F. (2004). "Mortality in Central and Eastern Europe: Long-term Trends and Recent Upturns", Demographic Research, Special Collection 2, pp.45-70.

OLSHANSKY, S. J., A. B. AULT (1986). "The Fourth Stage of the Epidemiologic Transition: the Age of Delayed Degenerative Diseases", The Milbank Quarterly, 64(3), pp. 355-391.

OMRAN, A.R. (1971). "The Epidemiologic Transition: A Theory of the Epidemiology of Population Change", Milbank Memorial Fund Quarterly, Vol. 49(4), pp. 509-538.

ROGERS R. G., R. HACKENBERG (1987). "Extending epidemiologic transition theory", Social Biology, Vol. 34.

RZS (2002-2009). Demografska statistika, za odgovarajuće godine, (Beograd: Republički zavod za statistiku).

RZS (2008-2010). Opštine u Srbiji, za odgovarajuće godine, (Beograd: Republički zavod za statistiku).

SZS (1950-1955). Vitalna statistika, za odgovarajuće godine, (Beograd: Savezni zavod za statistiku).

SZS (1956-2001). Demografska statistika, za odgovarajuće godine, (Beograd: Savezni zavod za statistiku).

WHO (2011). World Health Organization, http://www.who.int/whosis, preuzeto 24.5.2011.