Novo poimanje starosti – prospektivna starost
Bočna strana članka
Glavni sadržaj članka
Apstrakt
Dok je prošli vek bio vek porasta svetskog stanovništva, prema tvrdnjama demografa, XXI će biti vek starenja stanovništva. Nasuprot rastućem interesovanju za ovaj fenomen, koncepti kojima se definiše starenje stanovništva su ostali stagnantni. Cilj ovog rada je da se u našu literaturu uvede pojam "prospektivna starost" kao dinamička kategorija na koju utiču sve više društveno-istorijski uslovi, a ne samo biološki kao u tradicionalnoj definiciji starenja. Radovima Sandersona i Scherbova otvaraju se nove metodološke mogućnosti kada je izučavanje populacijskog starenja u pitanju, jer se koristi biometrijski, a ne hronološki pristup. Tako se "prospektivni prag" definiše kao starost kada očekivano trajanje života pada ispod 15 godina, pa su tokom razrade ove ideje pomenuti autori konstruisali, tačnije redefinisali, tri pokazatelja demografske starosti zasnovana na prospektivnim godinama: (prospektivni) udeo starih lica, (prospektivnu) medijalnu starost i (prospektivni) koeficijent starosne zavisnosti starih. Uvažavanje prospektivne starosti u izračunavanju demografskog starenja ukazuje na proces podmlađivanja svetskog stanovništva sve do 2035. godine, duži i intenzivniji od onog koji definiše proporcija starih. U Srbiji je starost iskazana preko prospektivnog praga uvek bila viša nego preko retrospektivnih godina, odnosno udeo stanovnika sa očekivanim trajanjem života kraćim od 15 godina je konstantno bio veći od udela stanovnika starijih od 65 godina. Prema prospektivnom kriterijumu, razlike između muškaraca i žena skoro da ne postoje, tako da se dovodi u pitanje i široko prihvaćena feminizacija starih. Prospektivne godine su neophodna dopuna javnim politikama, posebno penzionom i zdravstvenom sistemu, jer u kombinaciji sa tradicionalnim pristupima mogu da stvore pravedniju raspodelu za sve starije i mlađe građane.
Preuzimanja
Detalji članka
Centar za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka
Reference
CHOMIK, R., E. R. WHITEHOUSE (2010). "Trends in Pension Eligibility Ages and Life Expectancy, 1950–2050", OECD Social, Employment and Migration Working Papers, no. 105, OECD Publishing.
CHAMIE, J. (2001). World Population in the 21st Century (United Nations).
DEVEDŽIĆ, M. (2006). O prirodnom kretanju stanovništva (Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva).
EUROPEAN DEMOGRAPHIC DATA SHEET (2010). http://www.oeaw.ac. at/vid/datasheet/download_2010.shtml, Vienna Institute of Demography.
FUCHS, R. V. (1984), "'Though Much is Taken': Reflections on Aging, Health, and Medical Care", The Milbank Memorial Fund Quarterly: Health and Society, 62, no. 2: 142–66.
RADIVOJEVIĆ, B. (2002). "Smanjenje smrtnosti starog stanovništva u Jugoslaviji - šansa za povećanje očekivanog trajanja života", Stanovništvo, 40 (1–4), 35–52.
RADIVOJEVIĆ, B. M., V. VELJANOVIĆ-MORAČA (2004). "Značaj bio-medicinskih i socio-ekonomskih faktora za porast očekivanog trajanja života", Stanovništvo, 42 (1–4), pp. 93–107.
ROBINE, J-M., J. W. VAUPEL (2002). "Emergence of Supercentenarians in Low-Mortality Countries", North American Actuarial Journal, 6 (3), pp. 54–63.
SANDERSON, C., W, S. SCHERBOV (2005). "Average Remaining Lifetimes Can Increase as Human Populations Age", Nature, 435(7043), pp. 811–813.
SANDERSON, C., W. S. SCHERBOV (2007). "A New Perspective on Population Aging", Demographic Research, vol. 16, article 2, pp. 27–58
SANDERSON, C., W. S. SCHERBOV (2008). "Rethinking Age and Ageing", Population Bulletin, vol. 63, no. 4.
SANDERSON, C., W. S. SCHERBOV (2010). "Remeasuring Aging", Science, vol. 329, no. 5997 pp. 1287–1288.
SESHAMANI, M., A. GRAY (2004). "Time to Death and Health Expenditure: An Improved Model for the Impact of Demographic Change on Health Care Costs", Age and Ageing, 33(6), pp. 556–561.
STEARNS, S. C., E. C. NORTON (2004). "Time to Include Time to Death? The Future of Health Care Expenditure Predictions", Health Economics 13(4), pp. 315-327.
STOJILKOVIĆ, J. (2011). "Growing Number of Pensioners and Population Aging in Serbia", Zbornik radova Geografskog instituta Jovan Cvijić, SANU, 61(2), pp. 69-84.
SZS (1960). Tablice mortaliteta 1952–1954 za FNRJ i narodne republike (Beograd: Savezni zavod za statistiku).
SZS (1968). Tablice mortaliteta 1960–1962 za SFRJ i socijalističke republike (Beograd: Savezni zavod za statistiku).
SZS (1976). Tablice mortaliteta 1970–1972. (Beograd: Savezni zavod za statistiku).
SZS (1987). Tablice mortaliteta za SFRJ Jugoslaviju, socijalističke republike i socijalističke autonomne pokrajine 1980–1982. (Beograd: Savezni zavod za statistiku).
SZS (2002). Tablice mortaliteta za SR Jugoslaviju, republike i pokrajine 1990–1992. (Beograd: Savezni zavod za statistiku).
RZS (2010). Detaljne tablice mortaliteta za Republiku Srbiju, republike i pokrajine 2001–2003. (Beograd: Savezni zavod za statistiku).
RZS (2012). On-line baza o proceni starosne strukture, http://webrzs.stat.gov.rs.
SZS (1959). Popis stanovništva 1953. – Vitalna i etnička obeležja (Beograd: Savezni zavod za statistiku).
SZS (1970). Popis stanovništva 1961. – Vitalna i etnička i migraciona obeležja (Beograd: Savezni zavod za statistiku).
SZS (1974). Popis stanovništva 1971. – Vitalna i etnička i migraciona obeležja (Beograd: Savezni zavod za statistiku).
SZS (1986). Popis stanovništva 1981. – Stanovništvo u zemlji i inostranstvu prema godinama starosti i polu (Beograd: Savezni zavod za statistiku).
SZS (1995). Popis stanovništva 1991. – Osnovni skupovi stanovništva u zemlji i inostranstvu (Beograd: Savezni zavod za statistiku).
SZS (2005). Popis stanovništva 2002. – Osnovni skupovi stanovništva, knjiga 16 (Beograd: Republički zavod za statistiku).
UN (2002). Political Declaration and Madrid International Plan of Action on Ageing (New York: United Nations).
UN (2010). Population Division of the Department of Economic and Social Affairs of the United Nations Secretariat, World Population Prospects: The 2010 Revision, http://esa. un. org/unpd/wpp/index. htm
WHITEHAUSE, E. (2007). "Life-expectancy Risk and Pensions: Who Bears the Burden" u: OECD Social Employment and Migration Working Papers, no. 60, http://www.oecd. org/dataoecd/3/50/39469901.pdf.