Izazovi ranog materinstva: teškoće sa dojenjem i životno zadovoljstvo

Glavni sadržaj članka

Željka Buturović
Suzana Ignjatović
Mirjana Rašević

Apstrakt

Aktuelna doktrina o dojenju kao jedino ispravnom načinu ishrane beba (npr. preporuke Svetske zdravstvene organizacije) u skladu je sa trendom naučnih istraživanja u ovom domenu. U dosadašnjim istraživanjima uglavnom su ispiti-vane koristi od dojenja, pre svega za bebu (infekcije, gojaznost i inteligencija u odraslom dobu, itd.) i majku (najčešće zdravstvene, ređe psihološke). Iako se mnoge majke suočavaju sa teškoćama dojenja, samo nekoliko istraživanja razmatra problem mogućih „troškova“ dojenja. Uglavnom se pokazuje da dojenje ima pozitivne efekte na mentalni status majke, ali se gotovo uopšte ne posmatra samo dojenje kao mogući faktor negativnih emocija ili nižeg subjektivno percipiranog životnog zadovoljstva majke. Majke koje doje se tretiraju mahom kao homogena grupa, eventualne razlike među njima se mere u intenzitetu dojenja, a ne u teškoćama sa kojima se suočavaju. Osim nekoliko kvalitativnih istraživanja, većina studija o teškoćama dojenja usmerena je na uspešnost procesa dojenja kao konačni cilj, zanemarujući razlike među majkama i druge aspekte njihovog života.


Od 19.01.2015. do 18.04.2015. sprovedena je online anketa u Srbiji na koju je odgovorilo 1.980 majki. Upitnik se sastojao od 74 pitanja usmerenih na zadovoljstvo u raznim sferama života: odnos sa drugom decom, odnos sa partnerom, društveni život, karijera, slobodno vreme, identitet, percepcija sopstvenog tela. Učesnice istraživanja su regrutovane uz pomoć novina, foruma, blogova i veb stranica posvećenih roditeljima, deci i roditeljstvu.


Majke su podeljene u četiri grupe na osnovu njihovog iskustva sa dojenjem: majke koje doje sa zadovoljstvom (grupa 1), majke koje doje uprkos tome što im je to teško (grupa 2), majke koje ne doje jer im je bilo teško (grupa 3) i majke koje ne doje jer je to bio njihov izbor (grupa 4). U grupi 1 je identifikovano 1.238 žena (53,2%), u grupi 2 je identifikovano 546 žena (23,4%), u grupi 3 je identifikovano 147 žena (6,3%), u grupi 4 ukupno 49 žena (2,1%). Grupa 2 je imala niži rezultat od grupe 1 na 25 od 26 indikatora životnog zadovoljstva. Test je pokazao statistički značajnu razliku u srednjim vrednostima između grupe 1
(M = 6,87; SD = 1,10) i grupe 2 (M = 6,33; SD = 1,20). Grupa 3 je imala viši rezultat nego grupa 2 na 19 od 26 indikatora.


Zaključak je da postoje izrazito konzistentne razlike u zadovoljstvu u mnogim oblastima života između žena koje doje sa zadovoljstvom i onih koje to čine iz dužnosti. Majke koje doje uprkos teškoćama manje su srećne i pokazuju niži stepen osećanja da njihov život ima smisla. One su takođe doživele više negativnih emocija i osećale su krivicu zato što ne doje dovoljno. Uzrok tih razlika dobrim delom ostaje pod znakom pitanja. Postoji mogućnost da su majke koje imaju teškoća u dojenju kao grupa manje zadovoljne životom, nevezano za njihovo iskustvo dojenja. Međutim, nalaz da su majke iz grupe 3 nešto zadovoljnije životom nego majke iz grupe 2 ukazuje da sam čin dojenja, uprkos teškoćama, najverovatnije igra neku ulogu u njihovom relativnom nezadovoljstvu.


Buduća istraživanja bi svakako trebalo da vode računa o razlici između žena koje doje sa zadovoljstvom i onih koje to rade iz dužnosti i uprkos teškoćama. Takođe, ovaj istraživački nalaz o razlikama između žena na osnovu različitog iskustva sa dojenjem ima poseban značaj u kontekstu rastućeg društvenog pritiska na sve žene da doje.

Preuzimanja

Podaci o preuzimanju još uvek nisu dostupni.

Detalji članka

Kako citirati
Buturović, Željka, Ignjatović, S., & Rašević, M. (2016). Izazovi ranog materinstva: teškoće sa dojenjem i životno zadovoljstvo. Stanovništvo, 54(1), 1–14. https://doi.org/10.2298/STNV160912005B
Broj časopisa
Sekcija
Članci

Reference

AAPOR REPORT. (2010). Public Opinion Quarterly. Research Synthesis AAPOR Report on Online Panels (pp. 1-71). American Association for Public Opinion Research (electronic resource). Oxford: Oxford University Press. https://pprg.stanford.edu/wp-content/uploads/2010-AAPOR-Report-on-Online-Panels.pdf

AMERICAN ACADEMY OF PEDIATRICS (2012). Breastfeeding and the use of human milk. Pediatrics 129: 827–841.

CASAZZA, K., FONTAINE, K. R., ASTRUP, A., BIRCH, L. L., BROWN, A. W., BROWN, M. M. B. et al. (2013). Myths, presumptions, and facts about obesity. New England Journal Medicine 368(5): 446–454.

COOKE, M., SHEEHAN, A. & SCHMIED, V. (2003). A description of the relationship between breastfeeding experiences, breastfeeding satisfaction, and weaning in the first 3 months after birth. Journal of Human Lactation 19(2): 145–156.

DOYLE, N. (2011). “The highest pleasure of which woman’s nature is capable”: Breast-feeding and the sentimental maternal ideal in America, 1750–1860. Journal of American History 97: 958–973.

ERIKSEN, H. L., KESMODEL, U. S., UNDERBJERG, M., KILBURN RØNDRUP, T., BERTRAND, J. & MORTENSEN, E. L. (2013). Predictors of intelligence at the age of 5: Family, pregnancy and birth characteristics, postnatal influences, and postnatal growth. PloS ONE 8(11): e79200.

EVENHOUSE, E. & REILLY, S. (2005). Improved estimates of the benefits of breastfeeding using sibling comparisons to reduce selection bias. Health Services Research 40(6): 1781–1802.

GOSLING, S. D., VAZIRE, S., SRIVASTAVA, S. & JOHN, O. P. (2004). Should we trust web-based studies? A comparative analysis of six preconceptions about internet questionnaires. American Psychologist 59(2): 93–104.

GROËR, M. W. (2005). Differences between exclusive breastfeeders, formula-feeders, and controls: A study of stress, mood, and endocrine variables. Biological Research for Nursing 7(2): 106–117.

HAHN-HOLBROOK, J., HASELTON, M. G., SCHETTER, C. D. & GLYNN, L. M. (2013a). Does breastfeeding offer protection against maternal depressive symptomatology? A prospective study from pregnancy to 2 years after birth. Archives of Women's Mental Health 16(5): 411–422.

HAHN-HOLBROOK, J., SCHETTER, C. D. & HASELTON, M. (2013b). Breastfeeding and maternal mental and physical health. In: M. V Spiers, P. A. Geller, J. D Kloss (eds). Women's Health Psychology (pp. 414–439). Hoboken New Jersey: John Wiley & Sons.

HECK, K. E., BRAVEMAN, P., CUBBIN, C., CHÁVEZ, G. F. & KIELY, J. L. (2006). Socioeconomic status and breastfeeding initiation among California mothers. Public Health Reports 121(1): 51–59.

HEDIGER, M. L., OVERPECK, M. D., KUCZMARSKI R. J. & RUAN W. J. (2001). Association between infant breastfeeding and overweight in young children. Journal of the American Medical Association 285(19): 2453–2460.

KATHLEEN, C., LIGHT, K. C, SMITH, T. E, JOHNS, J. M., BROWNLEY, A., SMITH, T. E., HOFHEIMER, J. A. & AMICO, J. A. (2000). Oxytocin responsivity in mothers of infants: A preliminary study of relationships with blood pressure during laboratory stress and normal ambulatory activity. Health Psychology 19(6): 560–567.

KRAMER, M. S., CHALMERS, B., HODNETT, E. D., SEVKOVSKAYA, Z., DZIKOVICH, I., SHAPIRO, S. et al. (2001). Promotion of Breastfeeding Intervention Trial (PROBIT). Journal of the American Medical Association 285(4): 413–420.

KRAMER, M. S., ABOUD, F., MIRANOVA, E., VANILOVICH, I., PLATT, R., MATUSH, L. et al. (2008). Breastfeeding and child cognitive development: new evidence from a large randomized trial. Archives of General Psychiatry 65(5): 578–84.

LANGA, L. (2010). Breast is always best, even for HIV-positive mothers. Bulletin of the World Health Organization 88: 9–10.

LETCHFORD, A., PREIS, T. & MOAT, H. S. (2016). Quantifying the search behaviour of different demographics using Google correlate. PLoS One 11(2): e0149025.

LUCAS, R. E. (2007). Adaptation and the set-point model of subjective well-being. Current Directions in Psychological Science 16(2): 75–79.

MARSHALL, J. L., GODFREY, M. & RENFREW, M. J. (2007). Being a ‘good mother’: Managing breastfeeding and merging identities. Social Science & Medicine 65(10): 2147–2159.

McKINLEY, N. & HYDE, S. J. (2004). Personal attitudes or structural factors? A contextual analysis of breastfeeding duration. Psychology of Women 28(4): 388–399.

MEZZACAPPA, E. S. & KATKIN, E.S. (2002). Breast-feeding is associated with reduced perceived stress and negative mood in mothers. Health Psychology 21(2): 187–193.

MEZZACAPPA, E. S., GUETHLEIN, W. & KATKIN, E.S. (2002). Breast-feeding and maternal health in online mothers. Annals of Behavioral Medicine 24(4): 299–309.

MEZZACAPPA, E. S. (2004). Breastfeeding and maternal stress response and health. Nutrition Reviews 62(7): 261–268.

MONTERROSA, E. C., FRONGILLO, E. A., VÁSQUEZ-GARIBAY, E., CASEY, L. & WILLOWS, N. (2008). Predominant breast-feeding from birth to six months is associated with fewer gastrointestinal infections and increased risk for iron deficiency among infants. Journal of Nutrition 138(8): 1499–1504.

QUIGLEY, M. A., HOCKLEY, C., CARSON, C., KELLY, Y., RENFREW, M. J. & SACKER, A. (2012). Breastfeeding is associated with improved child cognitive development: A population-based cohort study. The Journal of Pediatrics 160 (1): 25–32.

SCHLOMER, J., KEMMERER, J. & TWISS, J. (1999). Evaluating the association of two breastfeeding assessment tools with breastfeeding problems and breastfeeding satisfaction. Journal of Human Lactation 15(1): 35–39.

SCHMIED, V. & LUPTON, D. (2001). Blurring the boundaries: breastfeeding and maternal subjectivity. Sociology of Health and Illness 23(2): 234–250.

SIMMONS, J., NELSON, L. & SIMONSOHN, U. (2011). False-positive psychology: undisclosed flexibility in data collection and analysis allow pre-senting anything as significant. Psychological Science 22(11): 1359–1366.

SLUŽBENI GLASNIK (2005). Zakon o radu. Službeni glasnik Republike Srbije, 24/05, 61/05, 54/09, 32/13, 75/14.

SORS & UNICEF (2014). Serbia Multiple Indicator Cluster Survey and Serbia Roma Settlements Multiple Indicator Cluster Survey, 2014. Final Reports. Belgrade: Statistical Office of the Republic of Serbia and UNICEF.

VALENZE, D. (2011). Milk: A Local and Global History. New Haven & London: Yale University Press.

VICTORA, C. G., HORTA, B. L., DE MOLA, L. C., QUEVEDO, L., PINHEIRO, R. T., GIGANTE, D. P. et al. (2015). Association between breastfeeding and intelligence, educational attainment, and income at 30 years of age: A pros-pective birth cohort study from Brazil. Lancet Global Health 3(4): 199–205.

VON STUMM, S. & PLOMIN, R. (2015). Breastfeeding and IQ growth from toddlerhood through adolescence. PLoS ONE 10(9): e0138676.

WATKINS, S., MELTZER-BRODY, S., ZOLNOUN, D. & STUEBE, A. (2011). Early breastfeeding experiences and postpartum depression. Obstetrics & Gynecology 118 (2): 214–221.

WOLF, J. B. (2011). Is Breast Best? Taking on the Breastfeeding Experts and the New High Stakes of Motherhood. New York: NYU Press. Kindle Edition.

WHO (2002). Infant and young child nutrition. Global strategy on infant and young child feeding. Report by the Secretariat (A55/15) (electronic resource). Geneva: World Health Organization. http://apps.who.int/gb/archive/pdf_files/WHA55/ea5515.pdf?ua=1

Najčitanije od istog autora

<< < 1 2 3 4 > >>