Prekomerna smrtnost u godini pandemije 2020. u Evropi i Srbiji

Bočna strana članka

PDF
Objavljeno: Jun 30, 2021
DOI: https://doi.org/10.2298/STNV2101061M
Ključne reči:
COVID-19, pandemija 2020, preliminarni podaci, prekomerna smrtnost, Evropa

Glavni sadržaj članka

Ivan Marinković
Centar za demografska istraživanja, Institut društvenih nauka, Beograd
https://orcid.org/0000-0002-8297-4698
Marko Galjak
Centar za demografska istraživanja, Institut društvenih nauka, Beograd
https://orcid.org/0000-0002-1756-3083

Apstrakt

Pandemija 2020. godine je imala veliku demografsku cenu, a naročito kada je smrtnost u pitanju. U radu poredimo prekomernu smrtnost u Srbiji i 34 druge evropske države u 2020. godini. Zbog metodološke neusaglašenosti i velikih razlika u tome kako se vodi mortalitetna statistika umrlih od COVID-19, jedini neupitni pokazatelj je ukupni broj umrlih. Poređenjem ukupnog broja umrlih 2020. i ranijeg perioda dolazimo do pokazatelja prekomerne smrtnosti koji nam omogućava da poredimo države prema mortalitetnom ishodu pandemije. U Srbiji je prekomerna smrtnost u 2020. god. iznosila 12,6%. U poređenju sa ostalim evropskim državama rezultat je oko evropskog proseka. Unutar Srbije, razlike između regiona nisu velike. Udeo COVID-19 smrti u ovoj prekomernoj smrti je znatno problematičniji pokazatelj, koji nam mnogo više govori o problemima podataka i metodologije,  nego što oslikava stvarnu situaciju. Prema ovom pokazatelju u Srbiji se prema preliminarnim podacima samo 25%  ukupnog povećanja smrtnosti dijagnostikuje kao COVID-19 , dok je evropski prosek 54%.

Preuzimanja

Podaci o preuzimanju još uvek nisu dostupni.

Detalji članka

Kako citirati
Marinković, I., & Galjak, M. (2021). Prekomerna smrtnost u godini pandemije 2020. u Evropi i Srbiji. Stanovništvo, 59(1), 61–73. https://doi.org/10.2298/STNV2101061M
Broj časopisa
God. 59 Br. 1 (2021): COVID-19 u regionu bivše Jugoslavije: prvi demografski uvidi
Sekcija
Članci

Centar za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka

Crossref
Scopus
Google Scholar
Europe PMC

Reference

Beaney, T., Clarke, J. M., Jain, V., Golestaneh, A. K., Lyons, G., Salman, D., & Majeed, A. (2020). Excess mortality: the gold standard in measuring the impact of COVID-19 worldwide? Journal of the Royal Society of Medicine, 113(9), 329–334. https://doi.org/10.1177/0141076820956802

Dyer, O. (2021). Covid-19: Russia’s statistics agency reports much higher death toll than country’s health ministry. BMJ, 372, n440. https://doi.org/10.1136/bmj.n440

Eurostat (2021a). Excess mortality - monthly data (demo_mexrt). Eurostat metadata. Retrieved from https://ec.europa.eu/eurostat/cache/metadata/en/demo_mexrt_esms.htm

Eurostat (2021b). Deaths (total) by month. Retrieved from https://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=demo_mmonth&lang=en

Garber, A. M. (2021). Learning from excess pandemic deaths. JAMA, 325(17), 1729–1730. https://doi.org/10.1001/jama.2021.5120

Glezen, W. P. (1996). Emerging infections: pandemic influenza. Epidemiologic Reviews, 18(1), 64–76. https://doi.org/10.1093/oxfordjournals.epirev.a017917

Goldstein, J. R., & Lee, R. D. (2020). Demographic perspectives on the mortality of COVID-19 and other epidemics. Proceedings of the National Academy of Sciences, 117(36), 22035–22041. https://doi.org/10.1073/pnas.2006392117

HMD (2021). The human mortality database. Retrieved from https://www.mortality.org/

Karlinsky, A., & Kobak, D. (2021). The world mortality dataset: tracking excess mortality across countries during the COVID-19 pandemic. Preprint from medRxiv. https://doi.org/10.1101/2021.01.27.21250604

Kilbourne, E. D. (2006). Influenza pandemics of the 20th century. Emerging Infectious Diseases, 12(1), 9–14. https://doi.org/10.3201/eid1201.051254

Li, C., & Freedman, M. (2009). Seasonal influenza: an overview. The Journal of School Nursing, 25(1 Suppl), 4S-12S. https://doi.org/10.1177/1059840508330066

Marinković, I. (2017). Pušenje kao osnovni faktor preventabilne smrtnosti u Srbiji. Stanovništvo, 55(1), 87–106. https://doi.org/10.2298/STNV170610001M

Marinković, I. (2020). Alkohol kao faktor smrtnosti stanovništva u Srbiji (2016–2018). Stanovništvo, 58(1), 89–111. https://doi.org/10.2298/STNV2001089M

Marinković, I. (2021). Demografska analiza uticaja zdravstvene zaštite i javnog zdravlja na trendove smrtnosti stanovništva Srbije. Beograd: Institut društvenih nauka.

Marinković, I., & Radivojević, B. (2016). Mortality trends and depopulation in Serbia. Geographica Pannonica, 20(4), 220–226. https://doi.org/10.18421/GP20.04-04

Mølbak, K., Espenhain, L., Nielsen, J., Tersago, K., Bossuyt, N., Denissov, G., … Mazick, A. (2015). Excess mortality among the elderly in European countries, December 2014 to February 2015. Eurosurveillance, 20(11), 21065. https://doi.org/10.2807/1560-7917.ES2015.20.11.21065

Molinari, N.-A. M., Ortega-Sanchez, I. R., Messonnier, M. L., Thompson, W. W., Wortley, P. M., Weintraub, E., & Bridges, C. B. (2007). The annual impact of seasonal influenza in the US: Measuring disease burden and costs. Vaccine, 25(27), 5086–5096. https://doi.org/10.1016/j.vaccine.2007.03.046

Neli, K., Angelova, S., & Georgieva, I. (2015). Influenza virus activity during the 2013/2014 and 2014/2015 seasons in Bulgaria. Comptes Rendus de l’Académie Bulgare Des Sciences: Sciences Mathématiques et Naturelles, 68, 1167–1176.

OWD (2021). Our World in Data. Retrieved from https://ourworldindata.org/

Raleigh, V. S. (2018). Stalling life expectancy in the UK. BMJ, 362, k4050. https://doi.org/10.1136/bmj.k4050

RZS (2021). Živorođeni i umrli, Januar–Decembar 2020. Republički zavod za statistiku. Preuzeto sa https://publikacije.stat.gov.rs/G2021/Pdf/G20211017.pdf

WHO (2021). The true death toll of COVID-19. Estimating global excess mortality. Retrieved from https://www.who.int/data/stories/the-true-death-toll-of-covid-19-estimating-global-excess-mortality

Woolf, S. H., Chapman, D. A., & Lee, J. H. (2020). COVID-19 as the leading cause of death in the United States. JAMA, 325(2), 123–124. https://doi.org/10.1001/jama.2020.24865