Prostorni aspekti emigracije iz Srbije. Tri "vruće" emigracione zone

Bočna strana članka

PDF
Objavljeno: Dec 10, 2012
DOI: https://doi.org/10.2298/STNV1202035P
Ključne reči:
međunarodne migracije, zemlja porekla, prostorna analiza, Srbija

Glavni sadržaj članka

Goran Penev
Centar za demografska istraživanja, Institut društvenih nauka, Beograd
Jelena Predojević-Despić
Centar za demografska istraživanja, Institut društvenih nauka, Beograd

Apstrakt

U Srbiji su veoma izražene teritorijalne razlike u pogledu udela lica na radu ili boravku u inostranstvu. One su ustanovljene već popisnim rezultatima iz 1971. godine, a potvrđivane su svakim narednim popisom. Razlike su izraženije na nižem teritorijalnom nivou, i vremenom su se povećavale.


Prema broju lica u inostranstvu, kao i prema njihovom udelu u ukupnom stanovništvu (u zemlji i inostranstvu) autori su odredili tri "vruće" zone izrazite emigracije. Zona 1 (14 opština u centralnoistočnom delu Srbije) je tradicionalno emigraciono područje s barem dvostruko većim učešćem stanovništva u inostranstvu od proseka za Srbiju. Zona 2 (opštine Bujanovac i Preševo na jugu Srbije) je područje gde je udeo stanovništva u inostranstvu još 1981. i 1991. bio primetno viši od republičkog proseka. Zona 3 (pet sandžačkih opština) se tek tokom 1990-ih priključila izrazito emigracionim područjima.


U radu su analizirane i strukture emigranata po dužini boravka u inostranstvu, prema zemlji prijema i prema etničkom sastavu. Za sve tri zone je karakteristično da se zemlje destinacije bitno ne razlikuju s obzirom na dužinu boravka u inostranstvu što ukazuje da novi migranti uglavnom odlaze tamo gde su već formirane migrantske mreže. Međutim, razlike po zonama u strukturi emigranata po nacionalnosti su bitno naglašene. U zonama 2 i 3, pripadnici lokalne većinske etničke zajednice bili su znatno više uključeni u spoljne migracije od "lokalnih" Srba, što upućuje na važnost političkog aspekta tog pitanja, ali ne samo prilikom donošenja individualnih odluka da se ode iz Srbije, već i prilikom odlučivanja imigracionih vlasti zemalja prijema.

Preuzimanja

Podaci o preuzimanju još uvek nisu dostupni.

Detalji članka

Kako citirati
Penev, G., & Predojević-Despić, J. (2012). Prostorni aspekti emigracije iz Srbije. Tri "vruće" emigracione zone. Stanovništvo, 50(2), 35–64. https://doi.org/10.2298/STNV1202035P
Broj časopisa
God. 50 Br. 2 (2012)
Sekcija
Članci

Centar za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka

Crossref
Scopus
Google Scholar
Europe PMC

Reference

BOLČIĆ, S. (2002). "Iseljavanje radne snage i odliv mozgova iz Srbije tokom 90-tih", u: S. Bolčić, A. Milić (ured.) Srbija na kraju milenijuma: Razaranje društva, promene i svakodnevni život (Beograd: Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta), 159-166.

BRETTELL, C. B., J. F. HOLLIFIELD (eds.) (2007). Migration Theory: Talking Across Disciplines, 2nd Edition (New York - London: Routledge).

CASTELES, S., M. J. MILLER (2008). The Age of Migration: International Population Movements in the Modern World, 4th Edition (Basingstoke - New York: Palgrave-Macmillan and Guilford).

COUNCIL OF EUROPE (2006). Recent Demographic Developments in Europe 2005 (Strasbourg: Council of Europe publishing).

DE HAAS, H. (2005). "International Migration, Remittances and Development: Myths and Facts", Third World Quarterly, 26 (8), 1269-1284.

ELRICK, T. (2009). Transnational Networks of Eastern European Labour Migrants. Dissertation zur Erlangimg des Akademischen Grades (Berlin: Freie Universitat Berlin - Institut fur Geographische Wissenschaften).

FAIST, T (2000). "Transnationalization of International Migration: Implications for the Study of Citizenship and Culture". Ethnic and Racial Studies, 23 (2), 189-222.

GREČIĆ, V. (2010). Srpska naučna dijaspora (Beograd: Institut za međunarodnu politiku i privredu).

KING, R. (2002). "Towards a New Map of European Migration", International Journal of Population Geography, 8 (2): 89-106.

KOVAČEVIĆ, M. (1995). "Popisi stanovništva Jugoslavije", u: S. Radovanović (ured.) Stanovništvo i domaćinstva SR Jugoslavije prema popisu 1991 (Beograd: Savezni zavod za statistiku - Centar za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka), 11-32.

KUZNETSOV, J. (2006). Diaspora Networks and the International Migration of Skills. How Countries Can Draw on Their Talent Abroad (Washington, D.C.: The World Bank).

LOWELL, B.L. (2007). "Trends in International Migration Flows and Stocks, 1975-2005", OECD – Social, Employment and Migration working papers, No. 58. http://www.oecd.org/els, preuzeto 08.11.2009.

MASSEY, D.S., J. ARANGO, G. HUGO, A. KOUAOUCI, A. PELLEGRINO, J.E. TAYLOR (1998). Worlds in Motion. Understanding International Migration at the End of the Millennium (Oxford: Clarendon Press).

MILOSAVLJEVIĆ, M., G. PENEV (2008). Social Integration of Immigrants: Analysis of the Migration Phenomenon in Serbia (Belgrade: Faculty of Political Science, University of Belgrade).

MILOSKI-TRPINAC, O. (2002). "Prvi rezultati kontrole obuhvata Popisa 2002. u Srbiji", Statistička revija, LI (1-4), 71-81.

MEYER, J.-B. (2001). "Network Approach versus Brain Drain: Lessons from the Diaspora", International Migration, 39(5), 91-110.

PENEV, G. (1984). "Ekonomske strukture stanovništva", Stanovništvo SR Srbije prema popisu od 31. marta 1981. (Beograd: Republički zavod za statistiku SR Srbije - Centar za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka).

PORTES, A. (1996). "Globalization from Below: The Rise of Transnational Communities", in: W. P. Smith, R. P. Korczenwicz (eds.) Latin America in the World Economy (Westport, CN: Greenwood Press).

PORTES, A. (1997). "Immigration Theory For a New Century: Some Problems and Opportunities", International Migration Review, 31(4), 799-825.

PREDOJEVIĆ-DESPIĆ, J. (2009). "Migrantske mreže: nezaobilazna perspektiva u proučavanju savremenih medjunarodnih migracija", Sociološki pregled, 43 (2), 209-229.

PREDOJEVIĆ-DESPIĆ, Ј. (2010). "Mogućnosti za povezivanje i saradnju – stavovi novije srpske dijaspore u Kanadi i SAD-u", Zbornik Matice srpske za društvene nauke, 131, 443-454.

RZS (2011). "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srbiji 2011. Prvi rezultati", Bilten, 540 (Beograd: Republički zavod za statistiku)

SALT, J. (2005). Current Trends in International Migration in Europe (Strasbourg: Council of Europe).

SKELDON, R (2008). "International Migration as a Tool in Development Policy: A Passing Phase?" Population and Development Review, 34(1), 1-18.

STANKOVIĆ, V. (2006). "Opšte i metodološke napomene o popisu", u: G. Penev, (ured.) Stanovništvo i domaćinstva Srbije prema Popisu 2002. godine (Beograd: Republički zavod za statsitiku Srbije – Institut društvenih nauka Centar za demografska istraživanja – Društvo demografa Srbije), 7-29.

SZS (1995). Popis '91. Stanovništvo. Knjiga 15. Osnovni skupovi stanovništva u zemlji i inostranstvu (Beograd: Savezni zavod za statistiku).

TEITELBAUM, M. S. (2008). "Demographic Analyses of International Migration", in: C. B. Brettell, J. F. Hollifield (eds.) Migration Theory: Talking Across Disciplines. 2nd Edition (New York -London: Routledge).

VERTOVEC, S. (2007). "Migrant Transnationalism and Modes of Transformation", in: A. Portes, J. De Wind (eds.) Rethinking Migration: New Theoretical and Empirical Perspectives (New York - Oxford: Berghahn Books).

ZOLDBERG, A. R. (2000). "Matters of State: Theorizing Immigration Policy", in: P. Kasinitz, C. Hirschman, J. De Wind (eds.) The Handbook of International Migration: The American Experience (New York: Russell Sage Foundation), 71-93.